Nekad je Kraš bio prvorazredni brend u juoslavenskom i hrvatskom gospodarstvu, a još lani je imao milijunsku dobit. Ali, ako je vjerovati onomu što je u svojoj objavi na Facebooku napisala saborska zastupnica RF-a, Katarina Peović, pozivajući se na dojave radnika Kraša Radničkoj fronti, ova kompanija ne samo da smanjuje plaće zaposlenih, nego i, valjda anticipirajući kriznu jesen, otpušta 40 radnika. Zašto?

Katarina Peović
U svojoj objavi Peović navodi da je prema objavljenim podacima o ostvarenoj dobiti domaćih tvrtki u prošloj godini, Kraš-ESOP bio među najboljima s čak 127 milijuna kuna dobiti. No, radnici ovog prepoznatljivog hrvatskog “slatkog brenda”, dostavili su Radničkoj fronti podatke o smanjenju bruto plaće, u prosincu 2019., za 1500 kuna i reduciranju otpremnina na šest prosječnih bruto mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, a ranije su iznosile polovinu prosječne mjesečne plaće za svaku navršenu godinu rada! Uza sve to, piše Peović, u ožujku ove godine ( poslovno uvjetovani ) otkaz je dobilo čak 40 radnika Kraša!
Zanimljivo je da se radi o kompaniji koja posluje s vrlo solidnom dobiti pa je doista dvojbeno zbog čega tvrtka dijeli otkaze. Osim toga, Kraš je, kako navodi zastupnica RF-a,” primio i potpore za očuvanje radnih mjesta za mjesec travanj u iznosu od čak 5,7 milijuna kuna! Bez obzira na to, u svibnju se nastavlja s pritiskom na radnike i radnice da potpišu prestanak radnog odnosa. Otišlo je novih 20 radnika, a idućih 20 se sprema otići.”
– Sindikat PPDIV-a je na naša upozorenja koja smo u nekoliko navrata objavili odgovorio da će sada Kraš krenuti u zapošljavanje novih 100 radnika – s nestrpljenjem čekamo rujan da provjeri koliko su zbilja u Krašu ljudi zaposlili i na koji rok. No radnici nas već upozoravaju kako je u Krašu evidentan realan višak zaposlenih u administraciji, zadnjih par godina broj zaposlenih u administraciji i proizvodnji je gotovo izjednačen-piše Peović i nastavlja:
-Po starom prokušanom receptu, problemi uspješnih tvrtki počinju njihovom privatizacijom. Problemi radnika počinju u studenom 2019. kada je KRAŠ ESOP prodan MI PIVAC. Tvrtka je već pod istragom DORH-a zbog sumnjivih uvjeta prodaje dionica braći Pivac. No i mimo mogućih malverzacija – sam okvir privatizacije treba dovesti u pitanje.
Iako je riječ o obrascu gdje privatizacija i ulazak tajkuna u vlasništvo firme u pravilu znači smanjenje broja zaposlenih i/ili uništenje poduzeća i radničku nesigurnost – navodi se u objavi- vladajući ne žele ispitati sam okvir deindustrijalizacije i propadanja domaće privrede. -Ne smijemo pristati na njihovu mantru da „nema drugog načina”. – Ima- tvrdi Peović- no taj način uključuje viziju društva u kojem jurnjavu za privatnim profitom treba zamijeniti proizvodnjom za zadovoljavanje temeljnih potreba društvene većine. Kao prvi korak prema društvu u kojem proizvodnja nije usmjerena na zadovoljavanje privatnog interesa, već zadovoljavanje temeljnih potreba društvene većine – bilo bi potrebno temeljito promijeniti odnos prema tvrtkama od društvene važnosti, kao i proizvodnji-smatra zastupnica RF-a.
-Iako državno vlasništvo samo po sebi nije rješenje-piše Peović– pogotovu danas kada se vrlo često koristi kao instrument za predaju važnih strateških firmi, a preko njega postavljaju politički podobni kadrovi, brana tome nije privatizacija gdje privatni špekulanti gledaju kako će što brže zaraditi, a ne održati proizvodnju (što je potpuno racionalno iz njihove perspektive).
Važan dio korjenite promjene je radničko suupravljanje – uvjerena je čelnica RF-a- jer radnici su motivirani da održe proizvodnju i svoja radna mjesta. No uz radničko suupravljanje neophodno je osiguravanje institucionalnog okvira kojeg u prvoj fazi može osigurati jedino država, a koje treba dati okvir za provođenje industrijskih politika kojima će se povećati zaposlenost i udio domaće komponente u proizvodnji, itd.
Demokratsko odlučivanje na radnom mjestu uz pomoć državnog intervencionizma- stoji na kraju objave- bio bi prvi korak prema prevladavaju urušavanja privrede privatizacijama koje nas smjestile na ekonomsku periferiju EU i svele na uslužnu/ slugansku ekonomiju s niskom dodanom vrijednosti-zaključuje RF-ova zastupnica.