Održavaju li se u Njemačkoj mise za Hitlera i što misle o tradicionalnoj praksi održavanja mise zadušnice za Pavelića u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u središtu Zagreba, pitali su novinari Deutsche Wellea Njemačku biskupsku konferenciju. U odgovoru na nekoliko stranica, dijelove kojeg prenosi DW, Njemačka biskupska konferenciju ne savjetuje kolegama u Hrvatskoj što bi trebali ili ne činiti po pitanju misa zadužnica za fašiste, ali se jasno pozicionira prema nacističkoj diktaturi.
Njemačka biskupska konferencija, kako prenosi DW, ne može u potpunosti isključiti mogućnost da je nakon kraja Drugog svjetskog rata u njemačkim katoličkim crkvama, osim misa zadušnica za pale njemačke vojnike, održan i neki rekvijem za visokorangirane naciste, no kaže i da im se to čini malo vjerojatnim s obzirom na represije i progon Katoličke crkve od strane nacističkih vlasti. Pitali su kolege s DW-a i jesu li po tom pitanju njemačkim dijecezama, odnosno župama poslane konkretne instrukcije kako postupati ukoliko netko npr. želi održati rekvijem za Hitlera i dobili odgovor da za sada nema dokaza o postojanju odgovarajućih uputa od strane njemačkih biskupa upućenih kleru.
Prokomentirala je u opširnom odgovoru Njemačka biskupska konferencija i održavanje mise zadušnice za ustaškog poglavnika Antu Pavelića u centru Zagreba, odnos Katoličke crkve u Hrvatskoj i vodstva NDH tijekom Drugog svjetskog rata te odnos Stepinca i ustaškog režima:
-Za razliku od nacionalsocialističkog Njemačkog Reicha, u Hrvatskoj je bliskost nacije i katoličke konfesije bila puno jače izražena. Ante Pavelić je u 30-im godinama prošlog stoljeća bio vođa nacionalističkog pokreta Ustaša. Nakon okupacije Jugoslavije od strane njemačkog Wehrmachta od 1941. do 1945. on je kao vođa „Nezavisne Države Hrvatske” bio najodgovorniji za ubijanje cca. 80.000 do 100.000 ljudi u koncentracijskom logoru Jasenovac (među njima je dokazivo bilo 47.627 Srba, 16.137 Sinta i Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata) i deportaciju hrvatskih Židova . U međuvremenu se može smatrati povijesnom činjenicom da je unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj posebice na samom početku (1941.) bilo velikih simpatija i onih koji su podržavali ideju katoličko-nacionalne Hrvatske – pogotovo što je i Pavelić odlučno nastupao sa simpatijama prema Crkvi. Posebno se zagrebački nadbiskup Stepinac, koji je bio zatočen nakon 1945. za vrijeme vladavine jugoslavenskog državnog predsjednika Tita, ubrzo založio za progonjene hrvatske Židove; odbacio je prisilne konverzije pravoslavnih Srba i od 1942. otvoreno kritizirao zločine ustaša. – navodi Njemačka biskupska konferencija kao i da bi tadašnje povijesne okolnosti mogli rasvijetliti dokumenti iz pontfikata Pija XII, koji će istraživačima biti na rasplaganju od proljeća 2020, prenosi DW.
Naglašavaju njemački biskupi činjenicu da je Katolička crkva u Hrvatskoj prošle godine prvi put obilježila sjećanje na žrtve holokausta, te da je time, kako kažu, ‘postalo nedvosmisleno jasno da je zagrebački nadbiskup Bozanić u najmanju ruku distanciran prema praksi održavanja misa zadušnica za ustaškog poglavnika’, dok se njima u Njemačkoj biskupskoj konferenciji iz današnje perspektive čini upitnim svjesno održavanje svete mise za međunarodnopravno izopćenog ratnog zločinca Antu Pavelića. Ne misli tako svećenstvo u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u centru Zagreba u kojoj je potkraj prosinca održana još jedna, već gotovo tradicionalna misa zadušnica za ustaškog poglavnika. Za razliku od ranijih godina, kako javljaju Novosti, kada je svećenstvo bazilike Srca Isusova predvođeno paterom Vjekoslavom Lasićem eksplicitno veličalo ustaškog zločinca i tvrdilo da je on u raju, tog puta nije poslana poruka o čistoći njegove duše.