Island koji je prije koju godinu u zatvor poslao bankare zbog izazivanja ekonomske krize, čiji je narod s vlasti svrgnuo korumpirane političare i u internetskoj javnoj raspravi sam napisao novi Ustav, zemlja koja je lani donijela zakon o jednakim plaćama za muškarce i žene, ponovno briljira provedbom inovativnih političkih praksi u koje bi se mogli ugledati mnogi. Islandska premijerka Katrin Jakobsdottir pozvala je prije neki dan svjetske vlade da se ugledaju u njenu i da im prioritet u krojenju proračuna bude dobrobit građana i zaštita okoliša, da se zagledaju u alternativnu budućnost temeljenu na blagostanju i uključivom rastu, a BDP-a nadopune socijalnim i drugim pokazateljima, kao što je to sugerirao Nobelom nagrađeni ekonomist Josef Stiglitz koji smatra da je BDP-u vrijeme isteklo.
Dobrobit građana kao važan element vrednovanja gospodarskih aktivnosti odnosno ekonomskog napretka islandska premijerka Katrin Jakobsdottir snažno promovira u zajedničkoj inicijativi sa škotskom i novozelandskom kolegicom, Nicolom Sturgeon i Jacindom Ardern o čijim smo za ovdašnje prilike krajnje nevjerojatnim političkim potezima pisali nedavno. Tri žene na čelu triju otočnih zemalja žele, dakle, alternativnu budućnost temeljenu na dobrobiti građana i uključivom rastu, što znači da im nije kao ovima ovdje stalo isključivo do vlastitih džepova i stražnjica na grijanim sjedalima crnih limuzina parkiranih na Markovu trgu.
Ključan faktor zbog kojega je Island u svoj proračun odlučio uključiti i druge socijalne pokazatelje je devastacija okoliša, a na pitanje je li takav proračun prikladan jednako i za razvijene zemlje i one u razvoju, Katrin Jakobsdottir je odgovorila da je stvar samo u definiranju prioriteta i da se uvijek može staviti naglasak na dobrobit građana.
Rekla je i da zbog fokusa na ekonomske pokazatelje BDP obično ne vrednuje dovoljno kvalitetu života i štetu koju društvu nanosi nejednakost, kao i da zemlje u razvoju moraju iz temelja promijeniti svoja stajališta i prihvatiti obnovljive izvore energije, a ne samo slijepo slijediti primjer industrijalizacije razvijenog svijeta razvijene na fosilnim gorivima.
Govoreći ispred lomndonskog think-tanka Chatam House islandska je premijerka spomenula i kako je njena zemlja napravila značaj iskorak prema mjerama usmjerenim na obitelj i da je islandski sustav univerzalne skrbi za djecu i zajedničkog roditeljskog dopusta proizvod ženskog aktivizma koji ne mari za političke razlike.