Užarili su se tiskarski strojevi tiskajući tri milijuna i 840 tisuća glasačkih listića za drugi krug predsjedničkih izbora. Manji su i jeftiniji nego u prvom izbornom krugu, a ima ih više jer je popis birača u međuvremenu bez objašnjenja uspio još malo narasti. Sva ta biračka sila ne samo da je znatno veća od statistički procijenjenog broja punoljetnih građana s pravom glasa nego i raste od izbora do izbora, pa evo i između dva izborna kruga, prkoseći demografskim zakonitostima i zdravom razumu.
Državno poduzeće Narodne novine obznanilo je da će za drugi krug predsjedničkih izbora otisnuti tri milijuna i 840 tisuća glasačkih listića te da su ti novi listići manjeg formata nego u prvom krugu jer su na njima samo imena dvoje kandidata te da je cijena po listiću stoga niža i iznosi 24 lipe i da sve skupa košta oko 900 tisuća kuna, s troškovima ostalog izbornog materijala ukupno milijun i 200 tisuća kuna bez uračunatog PDV-a. Listića spremnih za zaokruživanje biti će u drugom izbornom krugu oko 15 tisuća više nego što ih je prema ranijoj obznani Narodnih novina bilo u prvom izbornom krugu. Više listića za drugi krug naručilo je Državno izborno povjerenstvo ne zato jer bi ih zbog enormne izlaznosti moglo pomanjkati nego su ih naručili onoliko koliko je u trenutku narudžbe bilo birača u registru.
Najveći porast broja birača zabilježen u BiH
A broj birača raste. I nitko od odgovornih ne pomišlja narodu koji će ih i sutra birati objasniti logiku po kojoj je stanovništva sve manje, a birača sve više. Ministarstvo uprave našlo je za shodno pohvaliti se da su još malo dotjerali popis birača i da je na jučerašnji dan 27. prosinca u njega bilo upisano tri milijuna i 860 tisuća birača, dakle dvadeset tisuća više nego što su u Narodnim novinama naumili tiskati listića i pet tisuća birača više nego što ih je bilo u prvom izbornom krugu. Proizlazi iz toga nadalje da je birački popis u odnosu na europarlametarne izbore u svibnju još malo nabubrio i da je pravo glasa tada imalo gotovo 30 tisuća ljudi manje nego što će ga imati u drugom krugu predsjedničkih izbora. Narastao je nekako broj birača i u domovini i onih u inozemstvu. Pravo glasa u Hrvatskoj trenutno ima četiri tisuće ljudi više nego što ga je imalo proljetos, a popis glasača u inozemstvu deblji je za 25 tisuća ljudi, od čega je najveći porast zabilježen u BiH.
Manipulacija ili šlampavost?
I sve to dalo bi se nazvati i cjepidlačenjem u razini statističke pogreške koje ne mora nužno upućivati na manipulacije popisom birača nego eventualno i na šlampavost birokratskog aparata, samo teoretski i na mogućnost da je toliki broj maloljetnika od europarlamentarnih izbora naovamo postao punoljetan ili recimo da je određeni broj onih bez valjane osobne iskaznice u međuvremenu pribavio taj identifikacijski dokument i uskladio sa zakonom svoje postojanje. Ne mora, ali i može, imamo li na umu da se neobjašnjenim porastom birača u samo jednoj izbornoj godini nastavlja trend rasta i da je trenutno čak stotinjak tisuća upisanih birača više nego što ih je bilo 2013. godine.
Razlika od pola milijuna
Prema računici ovdašnje ispostave Transparency Internationala koji upozorava da stari problem neuređenih i nelogičnih popisa birača može stvoriti dojam o manipulaciji voljom hrvatskih građana bilo je sredinom prosinca čak 340 tisuća birača više nego li je u Hrvatskoj procijenjeni broj punoljetnih stanovnika s pravom glasa. Ta je razlika po mišljenju saborskog zastupnika i bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića još i veća te iznosi gotovo pola milijuna nepostojećih birača, zbog čega taj nesuđeni predsjednički kandidat koji nije uspio prikupiti dovoljan broj potpisa od institucija traži da se već jednom prestane s praksom varanja na izborima.
Potkopavanje povjerenja građana
Omjer u kojem je birača uvijek više nego punoljetnih stanovnika u najmanju je ruku čudan i otvara prostor nagađanju o postojanju viška nepostojećih birača i manipuliranju tim glasovima, mada u DIP-u tvrde da je izborni sustav tako postavljen da nitko i nigdje ne može ubacivati glasove jer postoji nekoliko razina kontrola. Čudna situacija koja upućuje na postojanje nepostojećih glasača dodatno potkopava ionako nisku razinu povjerenja građana u političare i još malo doprinosi sve nižim razinama sudjelovanja građana na izborima, posljedično i izbornim pobjedama onih stranaka i njihovih predstavnika kojima itekako odgovora da oni koji za njih ne bi glasali niti ne izađu na izbore.
