Na Forumu o čistoj energiji za EU otoke, koji se po prvi put održava u Hrvatskoj: u Splitu i na Hvaru, predstavnici Cresko-lošinjskog arhipelaga su objavili svoju strategiju i tranzicijski plan prema čistoj energiji, s ciljem da do 2040. prijeđu isključivo na obnovljive izvore energije, što će se, kažu, djelomično postići solarnim elektranama u vlasništvu lokalne zajednice. To je za Hrvatsku,u kojoj država istodobno preferira termoelektrane na ugljen u nedalekom Plominu, dobra vijest, reklo bi se. Ako na Cresu, Malom i Velikom Lošinju te 2040. g. budu ložili samo sunce i druge obnovljive izvore energije, to će za Hrvatsku, u kojoj glavninva političara nema pojma o važnosti takvih promišljanja, biti vanredan događaj.
Nadalje, Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, na istom Forumu je predstavio, kako ističe, prioritete i dugoročne inicijative Europskog parlamenta za financiranje energetske tranzicije EU otoka.
– Dogovorom Europskog vijeća i Europskog parlamenta o proračunu za 2020. godinu, osigurano je kroz akcijski plan novih dva milijuna eura za tehničku pomoć otocima za prijave na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije u sljedeće dvije godine – reče T. Picula na četvrtom Forumu o čistoj energiji za EU otoke, koji se po prvi puta održava u Hrvatskoj uz prisustvo hrvatskih i dužnosnika drugih članica Europske unije.
Inače, Cresko-lošinjski arhipelag je među šest europskih otočnih skupina koje su objavile svoje strategije i tranzicijske planove, a ostali su Aranski otoci (Irska), Culatra (Portugal), La Palma (Španjolska), Salina (Italija) i Sifnos (Grčka). Na Forumu će se prikazati niz dobrih primjera i praksi te potaknuti dijalog između različitih aktera koji sudjeluju u procesu energetske tranzicije europskih otoka, a sudionici će imati priliku vidjeti i različita tehnološka rješenja.
Veseli sudionici Foruma
Picula je pozdravio inicijativu hrvatskih otočana, koji su s uključenih deset otoka u prethodnom pozivu za financiranje projekata energetske tranzicije predvodnici u europskim razmjerima.
No, istaknuo je kako je za održivost energetske tranzicije europskih otoka nužno osigurati i dugoročno i odgovarajuće financiranje kompleksnih, sveobuhvatnih projekata i adekvatno ulaganje u istraživanje i inovacije radi osmišljavanja primjenjivih rješenja kako bi energetska tranzicija bila olakšana. Zastupnik Picula veli i kako se nada da će pregovori o osiguravanju dugoročnog financiranja energetske tranzicije hrvatskih otoka biti započeti tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom.
-Europski je parlament u svom privremenom izvješću o Višegodišnjem financijskom okviru za 2021 – 2027 predložio uvođenje posebnog fonda od 4,8 milijardi eura za novi energetsku tranziciju Europske unije. Tim sredstvima bi se olakšao i kompenzirao prelazak na obnovljive izvore energije onima koji će najviše biti pogođeni tranzicijom. Cilj fonda bio bi rješavanje društvenih, društveno-ekonomskih i okolišnih utjecaja na radnike i zajednice tijekom tranzicije, što podrazumijeva i mnoge otoke EU. Nova Komisija jasno naglašava novi, jači fokus na ‘novi zeleni pakt’ tako da očekujemo i novu, pojačanu institucionalnu i financijsku podršku za otoke“, ustvrdio je eurozastupnik Picula.
Kako se pohvalio, njemu su otoci u fokusu djelovanja još od početka njegovog prvog mandata u Europskom parlamentu, a jer je zajedno s kolegom A. Santom predstavio Akcijski plan i podnio amandman vrijedan 2 milijuna eura na europski proračun, s ciljem osiguranja sredstava za energetsku tranziciju otoka. Dugotrajni pregovori unutar samog parlamenta te razgovori s Komisijom i Vijećem, doveli su do inauguracije Tajništva za otoke – prvog radnog tijela namijenjenog isključivo otocima, kaže. Tajništvo je u lipnju 2018. oformljeno unutar Europske komisije i predstavljeno u Bruxellesu. To je prvo radno tijelo u povijesti EU koje je isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima.
T. Picula na Forumu
