Povodom obilježavanja 24-te obljetnice genocida u Srebrenici , 11.srpnja, organizacije civilnog društva u Srbiji- Žene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, s potporom umjetničkih kolektiva Škart i Dah teatar iz Beograda te brojnih aktivista civilnog društva, organiziraju niz događanja u Beogradu, a javnosti su se obratili i zajedničkim priopćenjem. Zahtjevaju od Srbije, njezinih dužnosnika i institucija, da priznaju genocid u Srebrenici i da ga prestanu negirati, te da 11. srpnja proglase Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Žene u crnom danas će organizirati uličnu akciju od 19,30 do 20,30 sati na Brankovom mostu i u Fruškogorskoj ulici, pod motom “Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici”. Inicijativa mladih za ljudska prava u znak poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici u četvrtak će od 19 do 20 sati kod parka Predsjedništva i Skupštine grada paliti svijeće sjećajući se srebreničkih žrtava. Helsinški odbor producirat će uvod u predstavu “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, koji će se odigrati u četvrtak u Maloj sali Zadužbine Ilije M.Kolarca, s početkom u 20 sati.
Genocid u Srebrenici, poručuju udruge civilnog društva Srbije, najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata u Europi, kojemu je režim Slobodana Miloševića bio suučesnik jer je Srbija pružala političku, vojnu, logističku i financijsku pomoć Vojsci Republike Srpske.
U priopćenju udruga podsjeća se da je ” kdržava Srbija prva i do sada jedina država na svijetu koja je presudom Međunarodnog suda pravde ( 2007. ) proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida zbog toga što su njeni državni organi imali informacije o genocidu ali ništa nisu uradili da spriječe genocid u Srebrenici”.
U priopćenju, također, stoji :
Nizom presuda Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ ICTY) izvan razumne sumnje, dokazana je individualna kaznena odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su djelovale u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je dio tog projekta.
Sramna i porazna činjenica da nijedan od dužnosnika Republike Srbije od 1995. godine do danas nije Srebrenicu okarakterizirao kao genocid, što potvrđuje kontinuitet negiranja genocida i na nivou države i društva. Državnoj politici negiranja genocida najviše doprinosi kontinuirano odbijanje aktualnog predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić da zločin u Srebrenici imenuju genocidom, u čemu ih slijede ne samo političari i političarke vladajuće koalicije, nego i značajan dio opozicijskih političara i političarki.
Za državne institucije Srbije genocid u Srebrenci je zabranjena riječ, a u režimskim medijima za negatore genocida neograničeni su sloboda i javni prostor, dok pred sudovima u Srbiji nije donijeta nijedna presuda u kojoj je zločin u Srebrenici kvalificiran kao genocid. Ukratko, Srbija je država ne samo organiziranog zaborava zločina, brisanja tragova počinjenih zločina, već opstaje i ideologija koja je omogućila državno organizirani zločin – genocid.
Svijet , napose članice i institucije Europske Unije , obilježavaju 11. srpnja kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a najvažnije međuvladine europske institucije zahtijevaju da se negiranje genocida kvalificira kao kazneno djelo jer vrijeđa i ponižava žrtve, ugrožava mir i sigurnost prije svih građana BiH i cijele regije. Na sve te zahtjeve i apele Srbija ostaje slijepa i gluha, navodi se u priopćenju, što potvrđuje snažnu sponu između ideologije zločina i aktualne vlasti Srbije, kao i kontinuitet moralnih i kulturnih obrazaca s režimom pod kojim je genocid izvršen.
Udruge civilnog društva Srbije – Žene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava, Mreže Žene u crnom, Dah Teatar, Škart kolektiv, Autonomni ženski centar, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM i Fond za humanitarno pravo, kao potpisnici priopćenja, zahtijevaju da Srbija poštuje odluke međunarodnih sudova i sudski utvrđene činjenice te da prizna genocid u Srebrenici kao znak poštovanja prema žrtvama ali i kao značajan korak na putu Srbije prema EU. Traži se, također, da predsjednik i premijerka Srbije, kao i svi ostali državni dužnosnici, prestanu negirati genocid i druge rane zločine u BiH i šire, da prestanu s veličanjem i rehabilitacijom osuđenih ratnih zločinaca, te da se negiranje genocida u srebrenici kvalificira kao kazneno djelo bez ograničenja. Konačno, da javne politike Srbije u okviru procesa priključenja EU održavaju stvarnu namjeru kažnjavanja ratnih zločina i da se 11. srpanj proglasi i u Srbiji Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Skupina aktivista iz Srbije i ove će godine iskazati svoju solidarnost s obiteljima srebreničkih žrtava, ali i odgovornost, odlaskom u Potočare ( Srebrenicu ) 11. srpnja, gdje će prisustvovati komemoraciji i ukopu posmrtnih ostataka žrtava genocida.
