– Biti kršćanin ne znači djelovati kao elitna skupina koja misli da imaju Boga u džepu – među ostalim je kazao šef katolika Papa Franjo ili Frane prije par dana u Vatikanu, obraćajući se ‘najvišim crkvenim dužnosnicima’ vatikanske vladajuće skupine nazvane Rimska kurija.
Koliko ga je tko od prisutnih shvatio, nije poznato, no to je bio dio uobičajenog susreta kakve pape upriliče s pripadnicima navedene Kurije uoči Božića, kada se obilježava rođendan Isusa Krista, i to u izrazito raskošnoj Klementovoj dvorani (ako uzmemo u obzir temeljni kršćanski nauk koji propagira skromnost). Dakako, Papa je svima čestitao Božić i pohvalio dobrotu ljudi i skupina u svojoj crkvi ali i više onima izvan nje koji svojim djelovanjem, volonterskim radom i požrtvovnošću pomažu nemoćnima i ugroženima. Podsjetio je na jednu od temeljnih tvrdnji i postavki iz kršćanstva pri kojoj svjetlo pobjeđuje tamu.
‘Kako zaštititi djecu’
No, aktualni papa je poznat i po žestokim kritikama naspram institucije i države kojoj je na čelu, pa mnogima u crkvi nije po volji, drugi ga hvale zbog hrabrosti i otvorenosti, treći pak smatraju kako je vješt spindoctor… itd. Njegove posljednje poruke Kuriji zasigurno neće biti po volji pripadnicima katoličke crkve za koje je otkriveno kako su spolno ili drukčije zlostavljali djecu ili odrasle.
-Crkva je već neko vrijeme čvrsto posvećena uklanjanju zla zlostavljanja koje vapi za osvetom Gospodina, Boga koji je uvijek svjestan patnje koju su doživjeli mnogi maloljetnici zbog klerika i posvećenih osoba: zlouporaba moći i savjesti i seksualno zlostavljanje – uz ostalo je kazao u tom svojem govoru Papa Francisco (poveznica na izvornik sa stranica press.vatican.va).
Katolički čelnik Papa Franjo za posjeta Koreji (izvor Wikipedia)
Dakako, glavnina svjetskih medijskih agencija i kuća je prenijela te njegove poruke, pa tako i taj glavni vatikanski medijski servis, koji svoje vijesti i izvještaje plasira na brojnim svjetskim jezicima. Tako i izvješća na različitim jezicima variraju ovisno o raspoloženju prevoditelja.
-Crkva će učiniti sve potrebno kako bi predala pravdi one koji su počinili zlostavljanje, a koji često iza ljubaznosti i anđeoskoga lica skrivaju okrutnoga vuka. I Crkva je žrtva te nevjernosti i tih pravih kažnjivih djela utaje. Crkva neće nikada nastojati skriti ili podcijeniti nijedan slučaj. Ne može se zanijekati da u prošlosti neki odgovorni, zbog nepromišljenosti, nevjerice, nespremnosti, nedostatnoga iskustva ili duhovne i ljudske površnosti, u brojnim slučajevima nisu reagirali dovoljno ozbiljno i brzo. To se više nikada ne smije dogoditi. To je izbor i odluka cijele Crkve – istaknuo je Papa Franjo kako prenosi hrvatska inačica vaticannews.va.
-Crkva će se pitati, utječući se također pomoći stručnjaka, kako zaštititi djecu; kako izbjeći te katastrofe, kako liječiti i reintegrirati žrtve, kako osnažiti izgradnju u sjemeništima. Nastojat ćemo pretvoriti učinjene pogreške u prilike za iskorjenjivanje ove pošasti ne samo iz tijela Crkve nego i iz društva. Ako je ova veoma ozbiljna nesreća pogodila neke posvećene službenike, postavlja se pitanje koliko bi ona mogla biti duboko prisutna u našim društvima i u našim obiteljima? Crkva se neće ograničiti na to da se izliječi, već će pokušati uhvatiti se u koštac s tim zlom koje zadaje polaganu smrt tolikim osobama, na moralnoj, psihološkoj i ljudskoj razini – objavila je Papine riječi, doduše dva dana nakon što ih je izrekao, i hrvatska Informativna katolička agencija.
Mlinski kamen
Nadalje, Papa je nadalje vrlo izravno pozvao zlostavljače u svojim redovima da se sami prijave i crkvenim i svjetovnim vlastima, tj. pravosuđu. Iskoristio je pritom i biblijsku prispodobu o mlinskom kamenu.
– Obratite se i predajte se u ruke ljudske pravde i pripravite se za Božju pravdu, imajući na umu Kristove riječi: „Onomu tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju u mene bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da potone u dubinu morsku. Jao svijetu od sablazni! Neizbježivo dolaze sablazni, ali jao čovjeku po kom dolazi sablazan – rekao je Papa.
Papa Franjo voli nogomet (foto Facebook papa Francesco)
U sljedećim riječima isti je Papa u jednoj rečenici pokudio medije jer ne izvještavaju o zlostavljanjima koji nemaju veze s katoličkom crkvom, a onda je pohvalio one koji izvještavaju ‘pošteno i objektivno’.
- Govoreći o “pošasti” zlostavljanja, neki, čak i unutar Crkve, srde se na određene djelatnike u sredstvima društvene komunikacije, optužujući ih da ignoriraju veliku većinu slučajeva zlostavljanja – statistike govore o njih 95% – koje nisu počinili klerici Katoličke Crkve i da namjerno žele dati lažnu sliku, kao da je ovo zlo pogodilo samo Katoličku Crkvu. Ja bih, naprotiv, želio zahvaliti tim djelatnicima u medijima koji su bili pošteni i objektivni i koji su se trudili razotkriti te vukove i omogućiti žrtvama da se čuje i njihov glas – reče Papa F (82).
Spomenuo se potom i sljedeće aktualne nevolje: tužne i teške sudbine brojnih izbjeglica
-Koliki samo migranti – koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu i riskiraju svoje živote – izgube život ili pak prežive, ali nailaze na zatvorena vrata… Koliko straha i predrasuda! Koliko osoba i koliko mnogo djece umire svaki dan jer nemaju vode, hrane i lijekova! Koliko siromaštvo i bijeda! Koliko nasilja protiv slabih i protiv žena! Koliko poprišta proglašenih i neproglašenih ratova! Kolika nas nehumanost i brutalnost okružuje sa svih strana! Koliko je ljudi i dan-danas izloženo sustavnim mučenjima u policijskim postajama, zatvorima i izbjegličkim kampovima u različitim dijelovima svijeta! – ustvrdio je direktor katoličke crkve Papa.
Zaboravljeni asketizam i misticizam
Govorio je uoči Božića još o mnogočemu, a ovoga puta se ipak nije, kao ranije, dotakao teme zgrtanja golemog bogatstava organizacije kojoj je na čelu i bitnog odmaka od osnovnih kršćanskih vrijednosti nekih u crkvenim redovima i tome slično.
Umjesto toga je na kraju svojega izlaganja članovima Rimske kurije u pretežito rozim kapicama, možda i kao podsjetnik na mahom zaboravljene pojmove asketizma i kršćanskog misticizma, darovao štivo za lektiru: Kompendij iz asketske i mističke teologije francuskog teologa s početka 20. stoljeća Adolphea Tanquereya.
Čestitao im je i Božić, pa i mi čestitamo svima koji slave i svim ljudima dobre volje, kako se to kaže.
Ali i onima koji možda sad baš i nisu dobre volje, ali će se kad-tad odobrovoljiti.
Šef katolika Papa govori pripadnicima Rimske kurije (foto Facebook)
