WWF Adria i Zelena akcija su danas prosvjedovali rotiv izgradnje hidroelektrane Kosinj u Licui, za koju sedrži da je ekonomski neopravdana, te bi ima nepopravljiv loš učinak na život ljudi i okoliš. U nastavku prenosimo njihovo priopćenje:
WWF Adria i Zelena akcija apeliraju na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ocijeni projekt izgradnje hidroelektrane Kosinj neprihvatljivim za okoliš. Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije i WWF Adria danas su održali akciju ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Povod akciji bila je studija utjecaja na okoliš za hidroenergetski sustav (HES) Kosinj za koji je danas zadnji dan javne rasprave.
Podsjećamo, riječ je o starom HEP-ovom projektu koji je zamišljen još prije više od 40 godina, a kojim je predviđena izgradnja hidroelektrane (HE) Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici (uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica). Osim same hidroelektrane i akumulacijskog jezera, predviđena je izgradnja tri brane (Kosinj, Sedlo, Bakovac), tunela i kanala kojima bi se vode potoka Bakovca skrenule prema rijeci Lici, rekonstrukcija postojeće HE Sklope te rekonstrukcija i gradnja novih prometnica. S okolišnog aspekta, možda je najupitnija izgradnja preko 6 km (!) dugačke injekcijske zavjese. To pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u ovom poroznom, krškom terenu.
„WWF je jako zabrinut zbog loše kvalitete studije utjecaja na okoliš ali i utjecaja cijelog projekta HES Kosinj na kosinjsku mikroregiju. Studija utjecaja je manjkava, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša. WWF zagovara pristup sistemskog planiranja hidroenergetike1 jer je utjecaj brana na okoliš te na život i rad ljudi uvijek značajan, dok je njihova korist često precijenjena, a društvene i ekološke posljedice podcijenjene. Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
S prosvjeda (foto Zelena akcija)
Uz činjenicu da je projekt planiran na prirodno vrijednom području koje se djelomično preklapa i s ekološkom mrežom NATURA 2000, najveći će utjecaj imati na stanovnike Kosinjske doline i okolnih područja.
„Neprihvatljivo je što se Kosinjska dolina toliko desetljeća „čuva“ za projekt koji možda na kraju neće ni biti realiziran, a lokalno stanovništvo kao da živi u nekom „energetskom rezervatu“ gdje ne mogu živjeti istom kvalitetom života i ostvarivati ista prava kao drugi građani i građanke Hrvatske. Nebriga prema lokalnom stanovništvu vidljiva je i u tome što se apsolutno ignorira postojanje drugih mogućnosti razvoja ovog kraja te postojanje alternativnih energetskih projekata kojima bi se proizvodilo više struje, a koji ne predviđaju potapanje Kosinjske doline, odnosno raseljavanje stanovništva“, rekla je Željka Leljak Gracin, predsjednica Zelene akcije.
Naime, izgradnjom akumulacijskog jezera površine 1.155 ha u potpunosti će biti potopljena naselja Gornji Kosinj i Mlakva, a njihovo stanovništvo raseljeno. Osim toga, temeljem iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica, za očekivati je daljnje pogoršanje mikroklimatskih uvjeta za stanovništvo okolnih mjesta (u vidu više magle i nižih temperatura) dok se predviđanja o eventualnim pozitivnim učincima, poput razvoja poljoprivrede u Lipovu polju i turističkih sadržaja na novoj akumulaciji, temelje na zastarjelim studijama i/ili bujnoj mašti izrađivača Studije utjecaja na okoliš.
„Što se tiče same studije utjecaja na okoliš, iako je vrlo opsežna, u njoj nisu sagledavana varijantna rješenja već samo „varijacije na istu temu“, nisu napravljena sva istraživanja područja, a nisu ni korišteni najnoviji podaci, osobito vezano za utjecaj na stanovništvo. Smatramo kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike treba donijeti odluku kako ovaj projekt nije prihvatljiv za okoliš“, zaključila je Leljak Gracin.
