Krešo Beljak (FOTO: HINA/ Zvonimir KUHTIĆ)
Prof. zemljopisa, samoborski gradonačelnik (u drugom mandatu) Krešo Beljak (45), tek dva mjeseca obnaša dužnost predsjednika HSS-a, a već je s nekoliko svojih izjava i komentara u medijima i na društvenim mrežama, zaintrigirao javnost. Beljak je bio sudionik Domovinskog rata, a u HSS-u je od 2003., kada je zapravo i prvi put zakoračio u politiku. Rođen je u slovenskim Brežicama, no Samobor je njegov grad od najranijih dana. Do 2008. radio je kao profesor zemljopisa u Srednjoj strukovnoj školi u Samoboru, nakon čega je angažiran kao stručni savjetnik u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. Najavljuje novo okupljanje fragmentiranog članstva „seljačke stranke“ koja je doživjela nekoliko disolucija, ali i nove vjetrove. No, i kad ti vjetrovi zapušu, čini se da ne bi trebali nikog „otpuhati“ iz HSS-a. Možda jedino vratiti u stranku. Neovisno o različitostima koje se itekako njeguju pod krovom „seljaka“…U intervjuu za Tris novi lider HSS-a govori o svim „vrućim temama“ hrvatske politike.
– Ovih dana na ulicama Zagreba “marširalo” se “za život”, odnosno za zabranu pobačaja. Eurozastupnica HSS-a Marijana Petir jedna je od najžešćih zagovornica zabrane pobačaja, dok vi izjavljujete kako zabrane neće riješiti to pitanje i da žena mora imati pravo izbora. Kako to da unutar HSS-a , i to u samom vrhu stranke, postoje tako radikalna razilaženja?
Svi u HSS-u uvijek biramo život, ali zabrane bi prouzročile još veće zlo
Nema nikakvih radikalnih razilaženja. Marijana Petir je u pravu, ona je protiv pobačaja kao i ja, a moje osobno stajalište je da bi zabrane prouzročile još veće zlo. Svi u HSS-u uvijek biramo život i svaka drugačija tvrdnja je neistinita.
– Gđica Petir i inače figurira kao predstavnica krajnje konzervativno-kršćanske političke opcije, dok vi ostavljate dojam više liberalnog negoli konzervativnog političara. Jesu li to neki novi vjetrovi u HSS-u koji se i ideologijski transformira, u duhu vremena?
U HSS-u ima novih vjetrova samo u smislu da se vraćamo tamo gdje smo uvijek i bili, a gdje nas nažalost, zadnjih godina nema. HSS je umjerena stranka desnog centra koja se oduvijek brinula za očuvanje tradicionalnih hrvatskih vrijednosti, a koja je uvijek bila protiv ekstremizma svake vrste.
– Kakva su vaša saznanja o “aferi Jakovina”, u kojoj je bivši SDP-ov ministar optužen za namještanje natječaja, pogodovanje fiktivnim tvrtkama, OPG-ovima ili obrtima koji su osnivani, navodno, samo kako bi mogli povući EU-sredstva namijenjena za ruralni razvoj, a oni koji se time uistinu bave i od toga žive, tvrdi se, nisu mogli doći ni blizu toga novca?
O tome je sve rekla gospođa Petir, a na institucijama ove države je da utvrde da li je bilo kakvih nezakonitosti.
– Petir tvrdi da je bivši ministar Jakovina potpuno devastirao hrvatsko selo i poljoprivredu. No, nije li taj proces kontinuiran već više od dva desetljeća, odnosno, datira još iz bivšeg sustava? S druge strane, u poljoprivredu je otišlo kroz poticaje jako puno novca, no rezultati nisu ni približni ekvivalent tome. Kako to objašnjavate?
Devastacija hrvatskog sela počela je još 60-ih godina prošlog stoljeća
Proces devastacije hrvatskog sela započeo je još šezdesetih godina prošlog stoljeća, a nastavio se, nažalost, nesmiljeno i u vrijeme kada smo sami bili u prilici zaštititi svoje interese. Pokušat ćemo ponuditi politiku koja će zaustaviti taj proces i vratiti hrvatsko selo na mjesto koje mu pripada. Imamo dovoljno znanja i iskustva da se za to pobrinemo i uvjeren sam da će tako i biti.
– Što HSS drži prijeko potrebnim za oživljavanje hrvatskog sela i povratak ljudi poljoprivredi kao osnovnom zanimanju?
Hrvatsko selo mora biti mjesto u kojemu će dobro živjeti i poljoprivrednici, ali i ljudi koji se ne bave poljoprivredom. Država mora omogućiti da čovjek može živjeti od svog rada, od svog OPG-a, u nekom zaseoku. Hrvatska to nije omogućila jer kod nas se umjesto malim, pomaže velikima.
– Jeste li se konačno sreli i upoznali s hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem? Može li se uopće govoriti kako ste dio Domoljubne koalicije ako vas nitko ni o čemu ne pita niti konzultira? Dokle ćete tako?
Nisam, doći će na sljedeću sjednicu Glavnog odbora HSS-a.
– Ne mislite li da je vaš ukupni koalicijski doprinos sveden na Hrgovu bezrezervno kooperativnu ruku u parlamentu?
Branko Hrg je HSS-ovac prije svega. Siguran sam da je to tako i da će i nadalje biti jedan od nositelja politike HSS-a. Premalo nas je da bismo se dijelili, svi smo mi HSS.
-Najavili ste dolazak premijera na vaša stranačka tijela kako biste razjasnili odnose u koaliciji i iznijeli vaša stajališta o nekim bitnim reformskim pitanjima. Kada to mislite učiniti, i što ako to premijera ne zanima?
Premijeru smo uputili poziv na sjednicu Glavnog odbora HSS-a koja će se održati 4. lipnja i vjerujem da će doći predstaviti program reformi stranci koja ga podržava. Ne vidim razloga da bude drugačije jer u ovom trenutku njegova pozicija ovisi i o glasovima HSS-a, pa je logično da i dalje traži našu podršku.
Odlagalište nuklearnog otpada za Banovinu bi bila katastrofa!
– Što mislite o novom valu rasprodaje državnih portfelja u velikim hrvatskim tvrtkama poput Podravke, Croatia osiguranja, ACI-ja itd, i to „telefonskom sjednicom“ Vlade?
Pričekat ćemo premijera da nam pojasni detalje svog programa, pa će onda stranačka tijela donijeti odluku podržavaju li to ili ne. Mi smo demokratska stranka i odluke donosimo nakon demokratskih rasprava, većinom glasova.
– Pobunili ste se protiv izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u Banovini. Što je s tim projektom, imate li kakva saznanja i jeste li na vaš apel premijeru, Vladi i svim političkim strankama da na tom problemu pokažu svoje domoljublje i usprotive se tome, dobili kakvu reakciju?
Za sada još nitko nije reagirao, barem ja ne znam da jest. Nadam se da uskoro hoće jer bi to doista bila katastrofa za Banovinu.
– Ova se Vlada hrvatskoj javnosti, građanima, biračima, uporno predstavlja kao reformska, a od reformi ni traga. Namjeravate li do kraja podupirati takvu Vladu ili ćete i izvan društvenih mreža reći izravno, prvim ljudima Domoljubne koalicije što mislite?
Uvijek sam za to da se svakome da prilika. No, činjenica je da vrijeme leti, a da najavljenih pozitivnih promjena još nema na vidiku, isto kao što je činjenica da su hrvatski građani nestrpljivi. Nestrpljivi su i članovi HSS-a pa će u tom smislu ići i buduće političke odluke i smjernice HSS-a.
HSS je trenutno samo „igrač s klupe“, Most odlučuje
– Nedavno ste izjavili da bi trebalo ići na nove izbore kako bi se okončala ova agonija, i da će u protivnom za sve biti kriv Most koji takvu vlast održava „na životu“. Niste li i vi, odnosno HSS kao koalicijski partner, suodgovorni dok god ste u takvom savezu?
HSS je u ovom trenutku samo „igrač s klupe“, a Most je taj koji odlučuje. Mi nemamo dovoljnu političku snagu da bismo bilo što inicirali, birači su dali povjerenje Mostu i na njima je da konačno počnu donositi odluke i provoditi toliko spominjane reforme. U konačnici, ocjenu će jednima i drugima dati hrvatski birači.
– Mislite li da bi zbog afere “konzultantica” prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko morao podnijeti ostavku, kao što to traži dio oporbe i da li ćete podržati inicijativu za glasanje o nepovjerenju Karamarku?
Naša dva zastupnika neće to podržati. HDZ je bio korektan partner i prepustio nam jedno zastupničko mjesto, a i nije na HSS-u da se miješa u to. Odgovornost je na Mostu i njihovih 15 zastupnika.
– Ima li ova koalicija realne izglede za opstanak, za puni mandat?
Svakim danom je sve manja vjerojatnost da će doći do ponovljenih izbora, ali isto tako svaki dan može biti i posljednji. Činjenica je da se neki neće olako odreći lagodnog života i velikih plaća, pa i pod cijenu neprovođenja reformi i glasanja protiv vlastite savjesti. Ponavljam, ocjene će davati birači na sljedećim izborima, koji će sigurno ponovno doći.
– Kad ste svojedobno kazali kako ovu državu vode amateri koji se predstavljaju kao mesije, aludirali ste na Most? Mislite li da Most može ostati homogen na duži rok ili će se rasuti, a time isprovocirati i nove izbore?
Most se polako pretvara u običnu političku stranku kakvih ima tko zna koliko u Hrvatskoj. Tako je pitanje njihovog opstanka u biti pitanje vjerodostojnosti vlastitih stavova i vlastitih riječi. Da su amateri, možda i dobronamjerni, to je vidljivo gotovo svaki dan, no to ne znači da ljudi brzo ne uče i da nas neće uskoro pozitivno iznenaditi.
U mandatu Zlatka Tomčića ostvareni su najveći uspjesi HSS-a
– Okupljanje na centru, gdje vidite i HSS, postavlja se kao neka vrst alternative hrvatskom političkom duopolu ( HDZ-SDP). To nije prvi pokušaj, i svi su dosad loše završavali. Stranke centra dosta su se profanirale kroz desne i lijeve koalicije. Kako mislite vratiti povjerenje građana?
Pokušat ćemo ponuditi drukčiju platformu i vrlo brzo ćemo znati hoće li ljudi to prepoznati.
– Govori se da namjeravate u stranku vratiti sve “disidente” koji su otišli iz HSS-a zbog nezadovoljstva radom bivšeg vodstva, dio u AHSS, ali i druge „podvarijante“ HSS-a. Hoće li se u stranku vratiti i njezin bivši predsjednik Zlatko Tomčić koji je doslovce nestao s političke scene?
Od HSS-a je nastalo pet-šest stranaka i s većinom njihovih čelnika sam obavio razgovore te ih pozvao da se vrate u HSS jer mislim da postoji dobra volja za to. Zlatko Tomčić nije spominjan u smislu aktivnog vraćanja u politiku jer to mora biti njegova odluka. No, naš će bivši predsjednik, u čijem mandatu su ostvareni najveći uspjesi HSS-a u slobodnoj Hrvatskoj, dobiti dostojanstveno mjesto koje zaslužuje.
– Što je to što HSS čini drugačijom strankom od drugih, i zašto bi vam hrvatski birač trebao dati glas na izborima?
HSS nije isključivo poljoprivredna stranka, mi smo pozvani da se borimo za interes ruralnog područja Hrvatske i pandan smo građanskim strankama. Bez jakog sela nema jakog grada, a ni jake države. Državu treba decentralizirati, društvo demokratizirati i to sve će HSS ponuditi u narednom razdoblju.
Novi ustroj Hrvatske, reforma broj jedan
– Jeste li zagovornik županijskog ustroja ili nove administrativno-teritorijalne podjele Hrvatske na pet ( šest, sedam…) regija? Jesu li se, po vašem mišljenju, županije afirmirale kao djelotvoran model područne samouprave?
Administrativno-teritorijalni ustroj je nužno reformirati i to praktički kao reformu broj jedan. Pri tom nije bitno kako se jedinica zove ni koliko ih ima, nego je bitna razina ingerencija koje ta jedinica ima. Dokazano najuspješnije države, poput Švicarske ili Danske, ujedno su i najdecentraliziranije, a one koje imaju jaku središnju vlast uz malo lokalnih ovlasti, poput Grčke ili Hrvatske nije potrebno komentirati.U sukobu sa zakonom…
– Ususret 30-ima imali ste i “posla za zakonom”. Zbog provale u nekoliko automobila bili ste i osuđeni. Kako danas gledate na tu epizodu iz svoje biografije? Je li vam to hipoteka kao političaru?
Moji politički suparnici su se potrudili pročešljati cijeli moj život i živote članova cijele moje obitelji. Usprkos tome, sugrađani su me dva puta birali za gradonačelnika, drugi put sa 67 posto u prvom krugu, što vjerojatno dovoljno govori što misle o meni. Očito bolje stojim od onih koji su preko tko zna kojih sve službi tražili mrljice po mojoj prošlosti.Nikad nisam bio oportunist!
– Jeste li oportunist ili samo imate ambicije biti političar “na duži rok”?
Rekao sam da ću pokušati napraviti sve da HSS vratim na mjesto koje mu pripada. Ne uspijem li, ne bude li pomaka u kratkom vremenu, sam ću prepustiti mjesto predsjednika nekome drugome. HSS nema vremena za još 4 godine promašaja i traženja sebe. Nikad nisam bio oportunist, prvi izbori na kojima sam sudjelovao bili su 2009. i odmah sam bio kandidat za najviše mjesto u gradu, mada prije toga nisam bio ni gradski vijećnik. Siguran sam da u politici neću doživjeti mirovinu ali dok sam tu, dat ću sve od sebe da opravdam povjerenje koje sam dobio od svojih članova i birača.
