Na današnji dan (2. studenog) prije osamdeset godina u HNK Zagreb praizvedena je najpoznatija domaća opera “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca.
Omot CD-a u izdanju Croatia Recordsa iz 2008., sa snimkom izvedbe ‘Ere’ iz 1962. godine
Ova komična opera, napisana prema narodnoj priči Milana Begovića, praizvedena je 2. studenog 1935. godine i ostala je do danas najizvođenije djelo južnoslavenske muzičke literature. Praizvedbom je dirigirao sam Jakov Gotovac i već tada je osjetio da je publika operu dobro primila, što su potvrdile i kasnije reprize. Gotovac i Begović su glazbenu i tekstualnu osnovu za ovu operu našli u folkloru mnogih južnoslavenskih skupina, od folklora Dalmatinske zagore (završno kolo) do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana (početni zbor djevojaka “Duni mi, duni, lađane”). “Ero s onoga svijeta” je u inozemstvu izveden na više od sto opernih pozornica, dok je libreto preveden na devet jezika.
Radnja se zbiva u malom mjestu, negdje na ravnici ispod Dinare, u ranoj jeseni. Seoski mladić (Mića) kreće u potragu za ženom koja bi ga htjela zbog njega samoga, a ne zbog njegova bogatstva, ali nailazi na različite prepreke. Na kraju Mićo, uspijeva u svome naumu: dobiva zaljubljenu djevojku, pomiri se sa svima te povede radosno kolo.
Ova komična opera predstavlja, tvrdi struka, sintezu umjetničkih dostignuća zrelog glazbenika, njegovih dramskih afiniteta, smisla za organizaciju dramskog zbivanja, a ujedno je bila potvrda autorovog idejno-umjetničkog stava koji je prevladavao u cjelokupnom njegovom stvaralaštvu.
Ove se godine, inače, slavila i 120. obljetnica rođenja Jakova Gotovca, a TRIS je, u lipnju, bio na izvedbi Gotovčevih “najvećih hitova” na tvrđavi sv. Mihovila u Šibeniku.
