Kad imate stranku, imate i pravila igre. Kad nemate ni stranku ni pravila igre, imate – Most. Ad hoc skupinu, tzv. platformu različitih ideoloških preferencija, ambicija, svjetonazora, nekoherentnu i povezanu jednokratnim, sasvim pragmatičnim interesom: S 19 osvojenih mandata, od 151 ukupno, participirati u reformskom preoblikovanju Hrvatske, utjecati na definiranje prioriteta i provedbu promjena. Biti glavni. I to im njihova specifična pozicija jezičca na vagi omogućava. Ali, što ih u tome priječi? Zašto već 15 dana testiraju „prosce“, ekvilibrirajući između desnih i lijevih, i uporno odbijaju izabrati stranu? Stipe Petrina dao im je rok do subote. Ne donesu li odluku, obratit će se javnosti otvorenim “pismom istine”. Napokon ćemo znati tko je pop, a tko bob…
Vuku li Božo Petrov i njegovo društvo cijelu Hrvatsku za nos, čekajući da se netko sjeti kako je jedini izlaz iz ove slijepe ulice, raspisivanje izvanrednih izbora? Što je, navodno, „projektni zadatak“ Bože Petrova, kako to znade reći njegov kolega bez dlake na jeziku, Stipe Petrina. Za „metkovsku“ platformu, koja je računala na nekolicinu saborskih fotelja, ovo je previše zastupnika, previše razlika, i tu „rakovu djecu“ preteško je držati pod kontrolom, još teže na okupu. Je li Drago Prgomet to znao od početka, pa se svjesno evakuirao na Hrid prije detonacije Mosta? Ako je znao, loše je odigrao. Ovo su bitke u kojima nema soliranja, nema pobjede bez saveznika. Ima li ih Prgomet? Neki njegovi znanci vele kako su mu otvoreno rekli: Ostaneš li sam, bit ćeš gubitnik, osiguraš li klub u Saboru, dakle najmanje tri zastupnika, preživjet ćeš, a bude li vas šest, pobijedio si! Na osnivačku Skupštinu stranke došle su i dvije saborske zastupnice, inače članice udruge Hrid, ali su se ogradile opaskom kako i dalje ostaju članice Mosta. Hrid je možda dobio klub u Saboru, ali je li Prgomet dobio saveznice?
“Grozdovi Mostova hrašća”
Ako je istina, kako tvrdi Stipe Petrina, da se pregovaračka trakavica smišljeno razvlači jer je Petrov svjestan da je većina njegovih zastupnika sklonija lijevoj koaliciji negoli desnoj, kojoj se obećao, pa priprema teren za nove izbore, tada je Most uzalud potrošena priča. Presudio je sam sebi. Loša konstrukcija. S ozbiljnim defektima u gradnji. Bude li, naime, novih izbora, na njima bi Most mogao biti bivši. Jer je imao priliku i nije je znao iskoristiti. Nije kapitalizirao uspjeh nego je dezavuirao same temelje na kojima je navodno osnovan. Niti je nezavisan, niti vjerodostojan, a niti ima kapaciteta za povezati dvije udaljene hrvatske političke obale za što pokazuje, makar formalne, ambicije. Ergo, kome treba Most?
Kakvu je to rolu Petrov odigrao? Zbog čega je, posve nestatutarno, kako ga proziva Prgomet, a bogme i Petrina, uveo u igru Nacionalno vijeće, strukturirano od „grozda Mostova hrašća“ i dao mu ingerencije koje po logici stvari pripadaju samo izabranim zastupnicima platforme Most? Navodno nije poznato ni kako su izabrani članovi Vijeća, ni po kojim kriterijima, a mnogi zastupnici ne znaju ni tko su. Zbog čega se Nacionalno vijeće mistificira i njegov sastav taji?
Promet nije ni otvoren, a Most se već ljulja…
Umjesto da se odluče za HDZ ili SDP i ubrzaju formiranje nove vlade, ma koja bila, Petrov i Lovrinović najavljuju kako će im za pregovore s ljevicom i desnicom trebati još dva–tri tjedna. Zar je njima vrijeme tako relativan pojam?! No, moglo bi biti i drugačije. Primoštenski „bombarder“ Petrina decidiran je: Ako do subote ne bude odluke s kime Most ide u koaliciju, javnosti će se obratiti otvorenim pismom. I reći što ima. Popu pop, a bobu bob.
Rokovi za konstituiranje novog saziva Sabora počeli su curiti. Za dvadeset dana zastupnici bi trebali u saborske klupe. A još se ne zna tko je vladajuća većina, tko će biti šef Sabora, tko mandatar nove vlade. U Mostu i dalje ne žele reći s kim će „u posao“. Njima se ne žuri. Iscrpljuju dugim pregovorima potencijalne partnere računajući da će bar jedna strana izgubiti živce i odustati. Odlučiti umjesto njih. Provociraju nove izbore. No, Petrov zaboravlja da pred lice građana koje je izdao, neće moći više tako samouvjereno stati. Kredit je potrošio. Dva puta birači se neće dati preveslati.
