Ovo bi trebalo zatrpati kako bi se uredila zelena površina?
I dok u svjetskim gradovima svim silama pokušavaju ‘proizvesti’ nove zelene površine, te pokrenuti projekte tzv. urbanih vrtova, shvaćajući njihov višeslojni blagotvorni učinak na život u gradovima, u nas, tj. u Puli, događa se – potpuno obratno. Iz razloga koje do sada nismo uspjeli razaznati, Grad Pula namjerava sa stotinama tona iskopanog kamena i zemlje zatrpati (!) već uzgojene urbane vrtove u kojima građani brižljivo uzgajaju voće, povrće i aromatično bilje, te se tako, u toj zelenoj oazi usred grada, odmaraju i rekreiraju.
Dakako da su zbog te začuđujuće namjere gradske vlasti pobunili Puljani, koji su, među ostalim, krenuli nazivati Zeleni telefon. Nakon prijava građana, regirala je pulska udruga Zelena Istra, te su doznali za projekt Grada Pule prema kojem se zemljom i kamenjem s gradilišta Opće bolnice Pula planiraju zatrpati urbani vrtovi između Bille i Gregovice.
Uništavaju zelene vrtove da bi na njima izgradili zelenu površinu (!?)
– Projekt se eufemistički naziva “Uređenje zelenih površina zone Gregovica sjever“, no radi se o bešćutnom uništavanju zelene udoline bogate florom i faunom, koja se prostire na 21.000 m2. Na temelju dokumenta kojima raspolaže, Zelena Istra procjenjuje da će građani Pule izvođenje projekta platiti barem 1,5 milijuna kuna. I dok mudrije gradske uprave znaju vrijednost urbanih vrtova za rekreaciju i zdravlje građana, Grad Pula planiranim skupim projektom zatrpavanja doline s urbanim vrtovima na Gregovici ide protiv zdravog razuma. Naime, nakon uništavanja jedne zelene površine, planira se izgraditi druga na istom mjestu, samo malo viša! – konsternirani su namjerama gradskih vlasti u Zelenoj Istri.
Kako se pojašnjava, jedini argument za cijeli projekt – zatrpavanje depresije, no zašto je toliko nužno zatrpati zelenu udolinu, Grad nije našao za shodno obrazložiti. Hoće li, ostane li im viška materijala, sljedeća na redu biti dolina Pragrande, postavljaju pitanje?
Zelena Istra se bori za zelene vrtove…
– Očito je da Grad Pula nije znao kako riješiti problem goleme količine iskopanog kamenja prilikom gradnje nove bolnice, pa je odlučio njime zatrpati dolinu s urbanim vrtovima – i to pravdati “uređenjem zelene površine”. Umjesto da se uredi postojeća zelena površina, naš se novac planira potrošiti na njeno potpuno uništavanje. Sve to da bi se napravila nova zelena površina, na istom mjestu, ali metar-dva viša? Ne treba, hvala, zelenu površinu već imamo. Predlažemo da se viškom iskopa s gradilišta bolnice saniraju iscrpljeni kamenolomi u okolici Pule, imamo kamenolom Max koji treba sanirati, a tu su i drugi kamenolomi u Puli i okolici kojima vape za sanacijom. To su rane u krajoliku i opasnost za šetače. Ne samo da je krajnje je vrijeme da se saniraju već i idealna prilika uz toliko viška iskopanog materijala s gradilišta nove bolnice – kaže Dušica Radojčić iz Zelene Istre.
Srušili bi stotine stabala i zatrpali ježeve i kornjače
Projekt predviđa eliminaciju, ne samo urbanih vrtova već i svog ostalog zelenila koje trenutno postoji na području udoline. No izuzev te začuđujuće namjere, još je nevjerojatnije ono što slijedi poslije toga: uklanjanje sloja od 20 cm zemlje, “uređenje temeljnog tla mehaničkim zbijanjem” te nasipavanje površine od 2 ha miješanim i kamenim materijalom u količini od 16.533 m3. A onda: nakon što se razastre uklonjena zemlja, dodaje se nova zemlja i kreće se s “uređenjem” zelene površine (!?). Dakle, uništava se prirodno oblikovana i kultivirana zelena površina da bi se uredila – nova?
– Užasno je što se uklanjaju autohtona stabla! Po mojoj procjeni, u udolini na Gregovici u ovome trenutku raste i nekoliko stotina stabala ladonje, hrasta, oraha, krušaka, breskvi, višanja, trešanja i lješnjaka, a tu su i vinova loza te trstika – tvrdi predstavnik zainteresiranih građana, koji preko 60 godina živi u blizini udoline. Njegova najveća strepnja ipak je to što će nasipavanje udoline zauvijek izbrisati i brojne ptice i male životinje.
– Udolina na Gregovici ima ornitološki značaj te je ona stalno stanište i gnjezdište velikog broja ptica. Među pticama koje sam ovdje često viđao nalaze se pastirica, kraljić, češljugar, crnokapa grmušica, crvendać, više podvrsta sjenica, rusog svarčka te zeba. Zatim tu su i poljski vrapci, zelendur, jurčica, djetlić, poljska ševa, šojka, svraka, fazan i grlica, sve redom zakonom zaštićene ptice. Udolina je bitno stanište zaštićenih malih životinja, ježa i kornjače čančare. Kada bi predviđeni radovi uklanjanja zemlje i nasipavanja uskoro krenuli, ove životinjice, koje trenutno spavaju zimski san, bile bi žive zakopane – tvrdi Puljanin koji se u slobodno vrijeme bavi promatranjem ptica i dodaje – Na novozatrpanoj i zbijenoj udolini, očišćenoj od svog života, planiraju se zasaditi nova stabla i gotovo 16.000 sadnica visokog i niskog grmlja i pokrovnog bilja te će se formirati travnjak.
Zatrpali bi i ovo grožđe – kamenjem i zemljom
No tu nije kraj čudesnim potezima pulske vlasti: namjeravaju zasaditi stabla s kakvima u SAD-u već dulje vrijeme muku muče i nastoje ih se na svakojaki način riješiti, budući da su im prouzročila velike štete.
Neće ga u Americi ali hoće – u Puli
– Problematično je što projekt predviđa sadnju stabala paulovnije (Paulownia tomentosa), porijeklom iz Kine i Koreje, koju Američka uprava za poljoprivredu navodi kao invazivnu. Ova vrsta u SAD-u izazvala poljoprivredne, ekološke i gospodarske štete, pa se Amerikanci sada trude iskorijeniti je, što mnogo košta jer samo jedno stablo godišnje proizvede preko 20 milijuna sjemenki, putem kojih se se paulovnija nekontrolirano širi – kaže Dunja Mickov iz Zelene Istre.
U stvarnosti, za uređenje zelene površine na Gregovici nije potrebno saditi paulovnije, niti potrošiti mnogo novaca. Na pitanje o tome kako je urediti, predstavnik zainteresiranih građana odgovara:
– Jeftino i jednostavno. Sve što je potrebno je pokositi i pograbljati udolinu, iz nje ukloniti trule barake, malčice prorijediti gustiše i orezati stabla.” A u ovakvom, prirodnom, uređenju zasigurno bi se pronašlo i dovoljno prostora za trim staze poput onih kroz Šijansku šumu ili na Lungomareu, kao i dječja igrala, kojih bi na Gregovici moglo biti više – predlaže on.
Čini se i kako su se vlasti unaprijed pripremile na mogući bunt korisnika urbanih vrtova, pa su im preventibno zaprijetili. Građani koji područje koriste za urbano vrtlarstvo primili su još u svibnju prijeteću obavijest, kažu u Zelenoj Istri. U njoj ih Grad upozorava da će, usprotive li se, protiv njih biti pokrenut “parnični postupak radi isplate za korištenje nekretnina… naknade nastale štete, izgubljene dobiti i troškova provedbe postupka”, pa je razumljiva njihova nesklonost javnom istupanju, budući da se radi uglavnom o osobama u mirovini.
Kao rješenje za ovu i slične buduće situacije, u Zelenoj Istri predlažu da se za korištenje javnih zelenih površina za gradsko vrtlarstvo plaća mala naknada, pa da se umjesto sulude ideje zatrpavanja plodnog i bioraznolikošću bogatog područja regulira, stimulira i uredi korištenje urbanih vrtova u cijelom gradu.
Ili pak da zatrpaju cijelu Pulu, pa urede još veću i noviju zelenu površinu.
Oglas
