Od 90 brodova samo je 21 stigao do cilja, ali je regata uspjela – za sad – očuvati latinsko idro

Krste Matulić došao je u cilj prvi, ali su ga dan poslije diskvalificirali jer je, kako kažu, imao jedra veća od propisanih (Foto: Tris/H: Pavić)

Pašmanska gajeta ‘Mala Matulica’ i kapetan Krste Matulić diskvalificirani iz poretka 18. Regate ‘Latinsko idro’ koja je jučer održana u Murteru. Razlog diskvalifikacije su – prevelika jedra. Kako kaže Željko Jerat iz regatnog odbora, propisi su jasni i svima poznati, a Matulić i Mala Matulica su ih zaobišli.

– Uveli smo te norme za brodove davno i stavili smo prijelazni rok tri godine da se pravila počnu poštivati. Nismo kontrolirali sve brodove, nego samo prva tri, i ispalo je da su gajete Mala Matulica i Bepina imale veća jedra od dozvoljenih. Pravila kažu  maksimalna dužina jedra po lantini može biti 1,6 puta baždarne dužine broda, što je ‘Mala Matulica’, koja je prva stigla u cilj, premašila za 60 centimetara – rekao je Jerat.
S obzirom da je puhala fortuna bure, veće jedro nije dalo veću brzinu Maloj Matulici, već je bilo prijetnja sigurnosti broda i posade. Zbog bure, koja je na trenutke bila olujna, umalo se od regate odustalo. Organizator je dao zeleno svjetlo startu, ali samo za gajete i leute, dok su kaići zbog bure isključeni iz službenog djela regate. Tako je u regati od 90 prijavljenih sudjelovalo tek 54 broda, a uspio ju je završiti samo 21 brod. Ostali zbog jake bure i tehničkih poteškoća, pucanja jedra, lantine ili jarbora, odustali ili su diskvalificirani. Među onima koji nisu uspjeli odvoziti regatu je leut MU 111 skipera Grge Jerata koji se prevrnuo, zajedno sa tri ministra u posadi.

Ilka je prvak regate postala tek naknadno – ulazak u cilj (Foto: Tris/H. Pavić)

No, svrha regate, kažu njeni začetnici i tvorci, nije natjecanje, već očuvanje tradicije, kulture i identiteta ovoga kraja. Koja je, od strane svih institicija koje bi se za njih trebali brinuti, zanemarena i zatirana. Unatoč nesporazumima oko poretka, buri i brodolomima, smatraju da su u tome uspjeli. Barem djelomično i barem za sada.
– Problem naše mediteranske, jadranske i naše hrvatske kulture je to što još od Austro-Ugarske mi nemamo državu i politiku koja razumije svoje more i koja bi na njemu mogla izgraditi svoju prednost, ne samo stratešku i geopolitičku, nego i kulturološku – kaže prof. dr. Vladimir Skračić, jedan od utemeljitelja sada već punoljetne regate.

– Nastali smo u trenutku kad se ta golema tradicija, baština, način plovodbe, gradnje i opremanja broda.. počela raspadati. Nestajati. Nekako smo gotovo u zadnji čas, mi smo se našli u situaciji da pokušamo nešto napraviti i odjek je bio fantastičan – prisjeća se Skračić.

Prof. dr. Vladimir Skračić (Foto: Tris/H. Pavić)

Njegova i namjera njegovih suradnika bila je sačuvati drveni brod i u tome su samo djelomično uspjeli. Naime, oni su pokušali da postići da drveni brodovi budu upisani u Registar kulturnih dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske, ali sva su nastojanja propala.

Ministarstvo kulture odbija upis brodova u Registar kulturnih dobara

 – Nekoliko puta smo Ministarstvu kulture pokušli objasniti da je drveni brod kulturno dobro kao i svako drugo, kao svaka slika, svaki zvonik, svaka vrata, svaki prozor…. To su brodovi koji su proizvod fantastičnih  generacijama prenošenih znanja, vještina i iskustava, a ni jedan od njih nije zaštićen. Predlagali smo da se napravi registar drvenih brodova, da se se selekcioniraju i zaštite oni koji su od velike umjetničke i povijesne vrijednosti, i da država pomaže njihovo očuvanje, a da vlasnici mogu s njima raspolagati i utređivati ih, ali poštivajući zadane propise. Međutim, ništa nije prošlo.  Također, prije dvije godine ponudili smo i razrađen projekt kroz koji bi se unutar Ministarstva kulture osnovao jedan pododbor, tijelo koje će se baviti isključivo pomorskom baštinom. Projekt sadrži podvodna arheologiju, gradnju brodova, načine plovidbe,  jedra, vesla…, ali  nikakav odgovor nismo dobili – kaže Skračić, žaleći se na duboko nerazumijevanje mora od strane svih hrvatskih državnih tijela. 

 Unatoč uspjehu ‘Latinskog idra’ i drugih sličnim manifestacijama, Skračić se boji da je riječ o posljednjim danima plovidbe kakva je postojala. Kad već ne može spasiti brodove, zajedno sa suradnicima priprema projekt spašavanja – riječi!

– Izrazi koje stoljećima ovdje koristima ostat će napisani samo u rječnicima. I to ako ih netko napiše. Kolega i ja smo pokrenuli projekt Jezični jadranski atlas ribarske i pomorske kulture, ali to je proces koji će trajati, ako se ikad završi. Hoćemo popisati sve riječi naše pomorske i ribarske baštine. Je, ako to ne napravimo, ostat ćemo bez jednog segmenta kulture, ostat ćemo bez riječi. Morali bi se boriti za svaku riječ koja će nestati nestankom onoga što ona imenuje. Kad stvari prestaju postojati, prestaju se imenovati i prestaju postojati riječi. To je jezično ubojstvo, ubojstvo naše kulture i identiteta – kaže Skračić najavljujući rječnik koji će spasiti jezik priobalja i otoka kakav je nekad bio.