Najava hrvatskih parlamentarnih izbora za studeni, kao da je koincidirala s vraćanjem makedonske oporbe u Parlament. Tim više što u travnju izbori čekaju i Makedoniju. Upravo na ovu temu čuli smo i zanimljiva mišljenja nekih analitičara koji su ovih dana sudjelovali na značajnoj demokratskoj tribini poznatoj kao FALIŠ u Šibeniku. Naime, kao eventualna i moguća matrica nekakve analogije spomenute su opozicije u obje države, naravno metaforično i kroz dozu ironije.
Piše: Milena Georgievska
Stječe se dojam kao da bi hrvatski parlamentarni izbori trebali biti u znaku najave i pokušaja desne opcije (prije svega HDZ-a) da osvoji vlast i odnese pobjedu nad vladajućim SDP-om. U tom i takvom ambijentu stvorena je predizborna klima koju na ovaj ili onaj način podgrijavaju ne samo mediji, već i dio stručnih krugova. S druge strane, opozicija u makedonskom političkom diskursu, je izrazito ljeve političke provenijencije (koja se identificira prije svega sa SDSM-om – Socijaldemokratskim savezom Makedonije). A sam izborni proces bit će u znaku, kako neki vele, povijesnog pokušaja povratka na vlast lijeve opcije i žestokog obračuna sa prepoznatljivim konturama autoritarne i totalitarne vladavine desne partije VMRO i njihovog lidera Nikole Gruevskog. Dakle, razlike su veoma zanimljive, tim više što se makedonska oporba nakon 16- mjesečnog bojkota ovih dana vratila u Parlament.
Međutim, analogija tu ne prestaje. Nedavno je iz EU priopćeno da će se Hrvatska u najskorije vrijeme susresti s ozbiljnim izbjegličkim problemom, odnosno periodičnim valovima migranata. Pri tome je priopćen i podatak da je Makedonija prije samo desetak dana uspješno prevladala izbjegličku krizu koja dobija svoje nove epicentre i endemska žarišta. A samo prije nekoliko dana hrvatski premijer Zoran Milanović istaknuo je da je apsurdno očekivati da se Hrvatskoj dogodi po pitanju migranata, nešto slično što se dogodilo Makedoniji. Iako je Milanović bio nedvosmislen da će Hrvatska pitanje izbjeglica relativno lako riješiti uz pomoć, naputke i iskustvo EU, sigurno je pomalo iznenađen najnovijim, dosta hladnim i neodređenim stavom Bruxelessa po tom pitanju.
Zlatko Dizdarević: Europska unija pozabavit će se s nama samo ukoliko im (na)pravimo probleme
-EU se bavi sama sa sobom. Njoj trebamo onoliko koliko njima trebamo. Pozabavit će se s nama samo ukoliko im pravimo probleme. EU je varijanta koja počiva na ekonomskim interesima, smatra Zlatko Dizdarević, novinar i diplomat iz Sarajeva, koji trenutno boravi u Šibeniku. On smatra da su države koje su proizašle iz bivše zajedničke jugoslavenske države, trebale ući u EU odmah nakon Daytonskog dogovora u BiH.
U odnosu na Makedoniju, Dizdarević veli da je ta zemja rastrgnuta višeslojnim utjecajem i djelovanjem raznih centara moći. Povijesno gledano Makedonija je država koja je najviše napadana od strane svojih neposrednih susjeda iz okruženja. S proizvodnjom mnogobrojnih utjecaja i tenzija unutar zemlje, generira se i nestabilnost. “Koji je argument da vjerujemo da će rezultati prijevremenih izbora u Makedoniji biti drugačiji i da će se otrgnuti iz ovih rigidnih okvira”, ističe Dizdarević.
S druge strane, Makedonija je pred ispitom demokracije. Brojne konfrontacije i tenzije ne daju pretjeranog razloga za optimizam. Pozornost promatrača fokusirana je na dogovoreno povlačenje premijera Nikole Gruevskog tijekom prosinca, formiranje privremene vlade i stvaranje uvjete za fer i demokratske izbore u travnju, iduće godine. Da li će se dogovor između vodećih partija ostvariti, ili će Makedonija potonuti u još veću političku krizu? Jedno je sigurno. Upravo bi uspješno imenovanje specijalnog tužitelja moglo biti odlučujuće.
Stevo Pendarovski: Ako nakon izbora u travnju 2016. ostanu iste osobe u Vladi, Makedonija tone u diktaturu”
Povodom povratka makedonske oporbe u Parlament nakon 16- mjesečnog bojkota, zamolili smo eminentnog profesora sveučilišta “American college” iz Skoplja, dr. Stevu Pendarovskog da kaže par riječi za hrvatski portal TRIS. Prof. Pendarovski, koji je ujedno na zadnjim izborima bio i oporbeni predsjednički kandidat, kaže:
– Prije svega, s aspekta političkih znanosti, paradoksalno je da ulazite u jedan parlament koji de facto ne priznajete. No, realnost je nešto drugo. U tom smislu, niti glavna oporbena partija SDSM i nema neki drugi izbor, osim djelovanja preko institucija sustava kako bi realizirala i implementirala sporazum o prevladavanju duboke političke krize, koja je nastala kao posljedica kriminalnih izbora 2014.
Objektivno, dogovor koji su nametnuli Johannes Han i Victoria Nuland je minimalistički. Nažalost, u njemu postoji samo jedna ozbiljna odredba, a to je ona odredba o etabliranju instituta “specijalnog tužitelja”. No, činjenica je da ta odredba daje veoma malo nade za vraćanje Makedonije na demokratski peron, i to pod uvjetom da budu optuženi i sudski procesuirani svi glavni akteri mega- skandala s prisluškivanjem. Jer, riječ je o skandalu za koji se u stručnim krugovima smatra da je najveći skandal u poslijeratnoj Europi.
Moja je procjena da će najveći balkanski autokrat, Gruevski, samo formalno poštovati rokove (termine) iz dogovora. S druge strane, taj autokrat će sve učiniti kako bi praktično minirao taj isti dokument. I to će praktično i uporno činiti svaki dan do samih izbora koji su zakazani za 24. travnja 2016.
Moram naglasiti da Dogovor ima jednu krupnu strukturnu slabost- napominje Pendarovski.- O čemu se radi ? U njemu nije predviđen tzv. kontrolni mehanizam koji predviđa promptno uvođenje sankcija u slučaju da ga jedna od strana ne provodi i ne poštuje. Ispada da je njegov jedini jamac volja EU i SAD. Ali, zadnja teza ima dva limita – Bruxelles i Washington su u ovom trenutku na Balkanu zainteresirani samo za valove izbjeglica, odnosno migranata. I drugo, Gruevski ima ogroman deficit demokratskog kapaciteta.
No, vrijedi probati budući da je ulog ogroman: ukoliko iste osobe ostanu u Vladi i nakon izbora 2016. , Makedonija gotovo sigurno ulazi u diktaturu-prognozira dr. Pendarovski.
Makedonski dan “D”
Analitičari podsjećaju da od povratka opozicije u parlamentarne klupe ne treba praviti farsu, jer je faktički cijeli demokratski diskurs fokusiran na jedan drugi datum, na makedonski dan “D” (15. rujan) kada bi prema sporazumu iz skopskog naselja Pržino morao biti naznačen specijalni javni tužitelj, kao neovisna stručna osoba koja bi u najkraćem roku procesuirala inkriminirana lica koja su naznačena u prisluškivanim materijalima koje je pred javnost u vidu tzv. bombi tjednima iznosio lider najveće opozicijske stranke SDSM-a, Zoran Zaev.
Konačno, upravo se to našlo u fokusu izjave Zaeva, koji je nedvosmisleno upozorio da ukoliko zbog novih opstrukcija i sabotiranja premijera Gruevskog ne bude ispoštovan dogovoreni termin i specijalni tužitelj ne bude imenovan do 15. rujna, SDSM planira produžiti sa tzv. bombama kako bi javnost bila upoznata s novim kriminalnim aktivnostima koje do sada nisu prezentirane.
U tom smislu, može se očekivati da tek 15. rujan bude izravni indikator ili politički senzor budućnosti makedonske demokracije.
“Naš cilj u narednom periodu bit će vraćanje institucija u normalu, a nusproizvod toga trebalo bi biti održavanje fer i demokratskih izbora”, zaključio je Zoran Zaev svoje obraćanje medijima ispred glavnog ulaza u zgradu makedonskog Parlamenta.
