Prekojadranski susjedi Talijani, čini se, tvrd su orah za naftne kompanije. Puno tvrđi nego li je to stanovništvo hrvatskog priobalja, barem kada se radi o otporu bušenju jadranskog podmorja radi nafte i plina. O tome svjedoči i, za naše prilike gotovo nestvaran podatak, kako je na nedavnom prosvjedu u mjestu Lancianu, gradiću od 60-ak tisuća stanovnika u blizini Pescare, organiziran prosvjed protiv izgradnje naftne platforme Ombrina u moru ispred Pescare na kojem je sudjelovalo čak – 60.000 ljudi!
Kakvo čudo: čini se kako je čitav grad izašao na ulice kako bi se usprotivio platformama ‘tamo negdje na moru’. Nešto slično bi se kod nas desilo kada bi svi Dubrovčani ili Šibenčani (oba grada imaju po 40-ak tisuća stanovnika) istodobno izašli iz svojih kuća na prosvjed, ili pak pola Riječana, većina Zadrana… Može li se to zamisliti, u ozračju prevladajuće letargije i nezainteresiranosti domaćeg stanovništva za neke sudbonosne i potencijalno pogubne odluke vladajućih struktura? Zasad teško.
Bez ujedinjenja, borba je besmislena
– Zaista velike brojke. Zato je vrijedilo prihvatiti poziv kolega iz Italije i otići u San Vito, malo turističko mjesto pored Pescare, na “Festival a Trivelle Zero” (Festival nula bušotina – anulirajmo bušotine na Jadranu) u organizaciji građanske inicijative ‘NO Ombrina’. Pet dana diskusija, sastanaka i okruglih stolova s ciljem razmjene iskustva i planiranja aktivnosti među aktivistima iz raznih krajeva Italije te koncerata aktivistički angažiranih talijanskih repera koji se ne ustručavaju direktnog javnog zagovaranja, s ciljem izgradnje solidarnosti i to naročito prekogranične kad je bušenje nafte na Jadranu u pitanju. Borba protiv naftnih bušotina na jednoj strani Jadrana besmislena je ukoliko se druga strana prepusti naftnim kompanijama – kaže Dušica Radojčić iz Udruge Zelena Istra, članice koalicije S.O.S. za Jadran, koja je boravila na Festivalu nula bušotina.
Jadran je malo, zatvoreno i plitko more, prosječno široko samo 160 km, podsjeća Dušica Radojčić, a treba se prisjetiti i 2002. godine i potonuća tankera Prestige na čak 250 km od španjolske obale, kada je naftna mrlja zagadila cijelu obalu regije u duljini od oko 900 km.
– Možemo si vrlo jasno zamisliti što bi se dogodilo u slučaju izljevanja nafte u Jadranskom moru. Priliku sam iskoristila da Talijane upoznam s trenutnom situacijom u Hrvatskoj i planovima za eksploataciju nafte u budućnosti te da dogovorimo neke prve zajedničke aktivnosti, u koje ćemo uključiti i inicijative i organizacije iz Albanije, Crne Gore, BiH i Slovenije – iz svih zemalja s obalama na Jadranu – napominje Dušica Radojčić.
Autistične nacionalne politike za tragediju općeg dobra
Kako je poznato, u geopolitičkoj zbrci kakva neprestano vlada na ovim prostorima, odnosi jadranskih država obilježeni su političkim problemima povezanim s neriješenim pitanjima granica ili prava na eksploataciju resursa (poput ribarstva) pa pitanja održivosti i zaštite resursa uvijek ostaju u drugom planu.
– Autistične nacionalne politike planiranja maksimalnog korištenja resursa nikada ne uzimaju u obzir dugoročno kumulativno djelovanje, dovodeći u pitanje njegovu održivost. Planovi za eksploataciju nafte u Jadranskom moru Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, koje Vlade tih zemalja donose neovisno jedne o drugima, primjer su koji najbolje ilustrira situaciju. Da bismo pokušali izbjeći “tragediju zajedničkog dobra” vođenu idejom prava na prekomjernu eksploataciju “jer i susjedi to čine”, povezat ćemo napore osvješćivanja koje poduzimaju okolišne organizacije u u pojedinim zemljama Jadrana – prenosi Dušica Radojčić planove s Festivala nula bušotina.
Kako će se to učiniti? Kako kaže, kompetitivna politika, uzajamno optuživanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika u jadranskim državama, zamijenit će se razmjenom informacija, suradnjom i zajedničkim djelovanjem – na područjima koja najviše opterećuju prostor i resurse Jadrana.
S prosvjednog koncerta u Italiji
Pregovarački tim za naftu – na zatvorenom dijelu sjednice Vlade(!)
Bit će to itekako potrebno, jer su u Vladi RH i dalje vrlo agresivni u nastojanjima da Jadran i Hrvatsku pretvore u naftnu koloniju, unatoč posvemašnjem odustajanju naftnih kompanija od ‘posla u Jadranu’. Ta njihova žilava naprezanja, koja su u potpunoj suprotnosti s a stajalištima većine stanovnika države kojom upravljaju, nastavljaju se, ignorirajući volju naroda. Ako izuzmemo nedavnu konfuznu izjavu premijera Milanovića o ‘začepljivanju rupa na Jadranu’, tu je i odluka koja je, gle slučaja, donešena na zatvorenom dijelu 241. sjednice Vlade (!). Zbog čega na zatvorenom dijelu sjednice? Što se to krije od javnosti, znaju oni koji su tamo bili, a njihovu zatvorenu Odluku prenosimo u cijelosti, sa svim imenima osoba koje su uključene u novosklepani tzv. pregovarački tim.
Sukladno odlukama o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u istražnim prostorima ugljikovodika (Narodne novine, broj 63/2015), kojima je utvrđeno da će u svrhu vođenja pregovora Vlada Republike Hrvatske imenovati pregovarački tim, kao predstavnici nadležnih ministarstva, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Agencije za ugljikovodike imenovani su predsjednik, zamjenica predsjednika i operativna voditeljica, članovi i zamjenici članova Pregovaračkog tima za pregovore s Ovlaštenicima dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Tako je Ivan Vrdoljak imenovan predsjednikom, Barbara Dorić zamjenicom predsjednika i operativnom voditeljicom, Dragan Krasić, Danijel Meštrić, Anamarija Matak, Ivica Mekovec, Krešimir Dragić, Edita Brkić i Dijana Brajdić članovima, a zamjenicima člana Martina Tuschl, Nataša Rauch, Hrvoje Buljan, Saša Amanović, Zoran Ravlić, Lidija Šimunec i Vesna Džaić.
Očito je, s obzirom da vladajuće strukture stajalište vlastitog naroda vrednuju s ‘nula bodova’, kako je i Hrvatskoj hitno potreban Festival nula bušotina.
Hrvatski prosvjed je bio značajan, ali je sudjelovalo manje građana
Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića. Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića