Pelješki most ukaže se svako malo poput fatamorgane u pustinji!

Pelješki most svako malo ukaže se poput fatamorgane u pustinji, a konkretnhih odluka o gradnji, odnosno nastavku gradnje ove prometne „žile kucavice“ koja bi, napokon, na kvalitetan način spojlila hrvatski jug s ostatkom zemlje, još nema. Kad je riječ o financiranju, ali i odabiru rješenja kojim će se premostiti područje kod Neuma, kako bi se do krajnjeg hrvatskog juga stizalo preko hrvatskog teritorija, dakle bez pokazivanja putovnica, još se čeka konačna odluka Vlade RH koju će na kraju trebati potvrditi Europska komisija. Hrvatska, zapravo treba predložiti najbolje rješenje povezivanja ovog južnog hrvatskog područja, a odluku će morati potvrditi EK koja bi taj infrastrukturalni prometni projekt financirala, odnosno sufinancirala.

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i dalje u svojim izjavama ne spominje Pelješki most već govori o „cestovnom povezivanju hrvatskog juga s ostatkom Hrvatske“. Prema njegovim riječima projekt cestovnog povezivanja, bez konkretiziranja o kojem se rješenju radi- Peljskom mostu ili pak koridoru preko BH, uvršten je među tri hrvatska prioriteta, a koštat će preko 220 milijuna eura. Kao početak realizacije navedena je 2016.g., a kao rok završetka projekta-2019.g.

Eurospka unija zasad mudro kutri čekajući da se u Hrvatskoj iskritalizira stav o konačnoj varijanti prometnog rješenja. Pri tomu se zaboravlja na činjenicu da se most odavno počeo graditi, te da su određeni poslovi već odrađeni. Premijer Zoran Milanović početkom ove godine odveo je na gradilište Pelješkog mosta Vorrinu Cretu, povjerenicu EK za regionalnu politiku što bi trebalo odražavati stav vladajućih oko ovog projekta kojemu se se, dok su stranke sadašnje vladajuće “Kukuriku” koalicije bile u oporbi, žestoko protivili smatrajući ga megalomanskim, glupim…

Premijer Milanović danas, više nego ikad, vjeruje u Pelješki most

Zanimljivo, za ovotjednog boravka u Trogiru i na Čiovu, premijer Milanović dotakao se projekta zvanog Pelješki most, te napokon, bez ikakvih ograda, govorio o gradnji mosta, a ne o nekoj drugoj varijanti. Valja nam se samo upitati je li izborna godina utjecala na konačno iskristalizirani stav koji, istina još uvijek nije “stavljen” na papir. Milanović je, pored ostalog, izjavio kako je Studija izvodljivosti gotova, a Hrvatske ceste će već ovoga ljeta, najavio je, raspisati međunarodni natječaj za izvođače radova. Nitko više ne može zaustaviti ovaj projekt, kategoričan je bio premijer uvjeren, kako je rekao, danas više nego ikad da će on zaživjeti.

Vlada se i dalje službeno ne izjašnjava o konačnoj verziji povezivanja

Nastojeći rasvjetliti aktualnu situaciju oko toga što Vlada RH zapravo kani graditi, odnosno kako planira povezati ovo područje obratili smo se pisanim putem Uredu ministra Branka Grčića iz kojeg smo dobili odgovor. Enigma je, međutim i dalje ostala:

-Zasigurno Vam je poznato da je Vlada RH u više navrata isticala potrebu gradnje Pelješkog mosta, te da je projekt cestovnog povezivanja juga Hrvatske uvršten u Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. radi financiranja iz EU fondova.
Studija izvodljivosti za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske bit će gotova u srpnju, prema roku kakav je izvoditeljima studije dat ugovorom. Bude li i ta studija pokazala da je najbolje rješenje prometnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske Pelješki most, ići će se na raspisivanje natječaja za njegovu gradnju, te pripremu dokumentacije za apliciranje sredstava iz fondova EU- stoji u odgovoru kojeg je potpisala glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvitka i EU fondova.

Ista pitanja koja se odnose na stav vezan uz povezivanje juga i ostatka Hrvatske uputili smo i na adresu Vlade RH. Dobijeni odgovor kojeg potpisuje Služba za odnose s javnošću Vlade RH gotovo je „u slovo“ identičan onom resornog ministartva, a prenosimo ga u cijelosti:

“Studija izvodljivosti za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske bit će gotova u srpnju, prema roku kakav je izvoditeljima studije dat ugovorom. Bude li i ta studija pokazala da je najbolje rješenje prometnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske Pelješki most ići će se na raspis natječaja za njegovu gradnju, te pripremu dokumentacije za apliciranje sredstava iz fondova EU.
Podsjećamo da je Vlada RH u više navrata isticala potrebu gradnje Pelješkog mosta, te da je projekt cestovnog povezivanja juga Hrvatske uvršten u Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

O gradnji Pelješkog mosta nedavno se izjasnila predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović. Smatra kako je most neophodan Hrvatskoj i EU, ne samo zbog teritorijalnog povezivanja Hrvatske, već i zbog Schengenskog prostora i sigurnosti. I, naravno zbog regionalnog razvoja područja oko tog mosta.
Na području Korčule nedavno je bio i šef najjače oporbene strane Tomislav Karamarko koji se, također referirao na ovu problematiku.“ Pelješki most se mora izgraditi! Ova je vlast bila odustala od tog mosta što je tragedija, da bi se sad opet sjetili da ga treba graditi. Bez obzira kojim sredstvima, na trepavicama ćemo hodati, ali Pelješki most moramo izgraditi. To je aksiom svih aksioma“- poručio je Karamarko.

Četverotračni most- najbolje rješenje

Koliko je ova problematika pobudila veliki interes ne samo među stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije već i cjelokupnog stanovništva Hrvatske svjedoči i osnivanje zagrebačke udruge Pelješki most. Jedan od aktivista ove Udruge je i Mario Filipi koji nas je pdosjetio kako se gradnja Pelješkog mosta počela spominjati početkom ovog stoljeća kada je postalo izvjesno da će Hrvatska ući u Europsku uniju. I prije početka gradnje raspravljalo se o mogućim varijantama rješenja prometnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske pa se tako spominjala gradnja tunela, trajektno povezivanje , koridor. Na kraju je prevladala ideja četverotračnog mosta kao najpovoljnijeg rješenja, a četiri trake su predložene ne samo zbog bolje propusnosti već i zbog bolje otpornosti na potrese i vjetrove. Projektirana je širina mosta od 21 metar kako bi se u nju mogla uklopiti auto-cesta.
Bosna i Hercegovina je, inače, podsjeća Filipi, imala nekoliko primjedbi na predloženo rješenje mostovnog povezivanja te je tako tražila da on bude dovoljno visok kako bi mogao u Neumski zaljev propustiti goleme tankere ili cruisere iako je teško za povjerovati da će tako veliki brodovi ikada uploviti u tako malu uvalu. Zbog toga se interveniralo u projektu kako bi most bio viši (55 metara), a ukupna dužina projektirana je na 2404 metra. Za tako projektirani most ishođena je građevinska dozvola, a nakon brojnih odgoda s gradnjom se započelo 2007. godine.

Na Pelješcu već izvedena trećina radova?!

Do 2012. godine napravljeno je ono što i danas imamo na terenu, kazuje ovaj aktivist koji navodi kako je, u financijskom smislu, izvedena otprilike 1/3 radova. Praktično su dovršene prilazne ceste s obje strane, i to s kopnene strane od stare magistrale, dok je prvi kilometar napravljen na samom Pelješcu. S obje strane su završena po prva dva stupa, a s kopnene strane i temelj za treći stup koji se nalazi u moru. Na kopnu je instalirana građevinska dizalica koja od 2012.g. stoji neangažirana. Na Pelješcu je sagrađena i nova trajektna luka za pristajanje brodova, a ureređena je i betonara i pogon za separaciju šljunka. Na obje strane su postavljene montažne zgrade za upravljanje i rukovođenje radovima, nabrajao je izvedene radove Filipi ovrćući se i na moguće posljedice zaustavljanja radova.
-Do zastoja u radovima došlo je nakon izbora 2011. godine jer je nova vlast odlučila odustati od gradnje mosta. Unatoč svim uvjeravanjima izvođača radova da je bolja varijanta moratorij radova, nova ekipa na vlasti inzistirala je da se ugovori raskinu što je i učinjeno. Građevinska oprema ostala je na terenu, a od tada su prošle tri godine. Godine “mirovanja”, također koštaju, ali se o tome u javnosti ne govori. Projekt je na neko vrijeme “pao u zaborav”, a onda su osnovane dvije udruge koje su se odlučile boriti za nastavak gradnje mosta – jedna u Zagrebu, a druga u Dubrovniku. Cijela priča je iznova aktualizirana, a u raspravu se uključila i Europska komisija koja, također želi da se most sagradi, jer je riječ o teritoriju Europske unije.

“Akrobacije” prijete udvostručenjem cijene mosta- Tko će platiti odštetu dosadašnjim izvođačima radova?

Iako je jedna trećina radova završena aktualna vlast u razgovorima s predstavnicima EU to nije ni spomenula, spočitava Filipi podsjećajući kako je za gradnju mosta izrađen izvedbeni projek i dobijena građevinska dozvola. Unatoč tomu, sada se navodi kako se radi na nekim studijama o opravdanosti i isplativosti, o dimenzijama mosta, a jedno je vrijeme bila aktualna i priča o mogućnosti gradnje tunela ili čak trajektnih luka. Umjesto angažiranosti na izradi raznih studija trebalo je samo raspravljati o financiranju nastavka radova, te dogovoriti daljnju dinamiku gradnje i odnose financiranja kroz sljedećih nekoliko godina. To, međutim do danas nije učinjeno. U medijima se pojavila informacija da je Europska komisija iz svojih fondova spremna dati do 85% sredstava, a Hrvatska odgovara izradom novih studija o izvodivosti i opravdanosti gradnje mosta, spominje se natječaj za izgradnju mosta, a činjenice s terena govore da su izvođači već osam godina na gradilištu gdje godinama drže golemu količinu opreme. Ako se s radovima bude i dalje otezalo, može nam se dogoditi da se s tim „akrobacijama“ most “potroši”, odnosno da on na kraju košta dvostruko više od normalne cijene. Ukoliko sadašnji izvođači ne dobiju priliku za nastavak radova sutra će nam se dogoditi sudski sporovi kojim će se tražiti, i vjerojatno dobiti, velike odštete zbog prekida radova predviđenih ugovorom.