Podatak po kojemu više od milijun Hrvata (direktno ili indirektno) pati od posljedica prekomjernog pijenja alkohola, a među njima je 5 posto ovisnika o alkoholu, zvoni na uzbunu. Ako je suditi prema odnosu društva spram ispijanja alkohola, očito je da se zvonjava ne čuje daleko ili je neki ne žele čuti. U Hrvatskoj, očito vlada alkoholno bezakonje jer se zakonskih odredbi kad je riječ o prodaji i konzumaciji malo tko drži. Jedno je „slovo zakona“, a drugo praksa. Sa ovakvim viđenjem situacije slaže se prim. dr. sc. Darko Breitenfeld, ugledni i nagrađivani hrvatski alkoholog iza kojeg je više desetljeća rada s alkoholičarima.
Dr. Breitenfeld ( foto: HSLA)
Gledajući globalno, alkoholizam je najizraženiji na sjevernoj polutki, dakle u SAD-u i Kanadi, cijeloj Europi, te u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza gdje je alhoholizam najzastupljeniji i najizraženiji. Nakon Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Kazahstana i drugih zemalja slijede tzv. pretvorbene zemlje, odnosno bivše komunističke zemlje među kojima je, naravno i Hrvatska- kazuje za Tris alkoholog Breitenfeld navodeći kako se godišnje prosječno ispijene količine apsolutnog alkohola po glavi stanovnika kreću od 2 do čak 30. Niža brojka odnosi se na islamske zemlje koje nemaju alkoholnih problema, ali imaju problema sa drogama. Viša brojka odnosi se na spomenute zemlje bivšeg Sovjetskog saveza. U Europi se brojke kreću od 10 do 30 litara po glavi stanovnika. Tehnološki napredak i restrikcije u prometu donijele su smanjenje prosječno ispijenih količina alkohola u zemljama Skandinavije, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Njemačkoj i Austriji. U tzv. pretvorbenim zemljama Europe prosjek iznosi oko 15 litara po stanovniku.
Hrvatska je u problemu alkoholnog bezakonja
Hrvatska je, smatra dr. Breitenfeld, trenutačno u problemu alkoholnog bezakonja. „Svugdje se pije, piju se ilegalna pića, piju vozači u prometu, maloljetnici lako dolaze do alkohola, a kontrole su slabe ili nikakve. Hrvatsku od mnogih zemalja razlikuje to što ima veliko iskustvo u radu alkoholoških službi po čemu smo najbolje pozicionirani u Europi. Samo u Zagrebu djeluje 100 klubova što znači da svatko od nas za 5 do 10 minuta može doći do kluba i zatražiti pomoć. Inače, u Hrvatskoj je između 200 i 250 klubova. Liječenje je u nas izvanredno, a za naša iskustva bili su zainteresirani i stručnjaci iz Italije. Prosječno gledano kroz svaki klub godišnje prođe 10 do 20 osoba, od čega se zadrži njih 5 do 10.
Znači li to da su oni koji su se zadržali i izliječeni, pitamo našeg sugovornika.
-Ne, ljudi se zaliječuju, ne mogu se izliječiti kao što se ne mogu izliječiti tlakaši, šećeraši…. Mi im pomažemo da ponovo ne posrnu, a to su vječite bitke. Liječenje je u Hrvatskoj iznad prosječno uspješno, ali je zato prevencija loša, a ona se očituje u toleriranju prodaje alkohola, konzumacije…Gledajući u nacionalnim okvirima liječenje je puno uspješnije na kontinentu nego u Dalmaciji i Primorju. Dobra bolnica postoji na Ugljanu, međutim ona je (pre)daleka osobama iz Splita, Šibenika…, a još je k tomu riječ o otoku. Stvar spašavaju Klubovi, a njihova je mreža razgranata i kvalitetna. Alkoholnim problemima doprinosi reklamiranje protiv čega smo se mi kao stručnjaci bunili, ali naš se stav po tom pitanju nije uvažio.
Vozač sa 0, 5 promila alkohola u krvi dva puta više stradava u prometu od trijeznog vozača
Dr. Breitenfeld bitnim smatra rani početak liječenja dok je problem još u samom začetku, međutim praksa pokazuje kako se mnogi javljaju u pedesetim godinama života, takoreći- predsmrtno. Koliko je alkohol opasan ilustrira na primjeru vozača koji u krvi ima zakonom tolerantnih 0, 5 promila alkohola u krvi. Ovakav vozač doživi 2 puta više smrtnih slučajeva od trijeznih osoba. Sa 1 promila, a riječ je o dobrom raspoloženju, smrtni slučajevi su češći 10 puta. Sa 2 promila alkohola u krvi, a to je obično pijanstvo kada čovjek još nije postao agresivan, smrtni slučajevi su češći za 100 puta. O teško opitom stanju da se i ne govori. Stoga se zalaže da se počme sa liječenjem u slučajevima sa 1 promila, te da se takvim vozačima oduzimu vozačke dozvole. Osim toga, smatra kako bi se svaka osoba sa 1 ili 1,5 promila trebala liječiti u klubu dvije godine i biti sudski praćena. Takva je praksa, inače u zemljama zapadne Europe. I to nije sve. Dobrim rješenjem drži izdavanje privremenih vozačkih dozvola za mlade vozače, predlaže udaljevanje ugostiteljskih objekata od škola…
Čak 70 % zanemarivanja djece dolazi od alkoholiziranog roditelja
Kad je pravo vrijeme za početak praćenja alkoholnih problema, zanimalo nas je. Dr. Breitenfeld kao iskusni terapeut smatra da se treba krenuti od djece i pratiti ih u školama jer je dokazano da čak 70 posto zanemarivanja i nasilja nad djecom dolazi od roditelja alkoholičara. Dakle, preko djece i obiteljskih problema može se doći do alkoholičara.
Među alkoholičarima je sve više žena koje piju gotovo kao muškarci
Alkoholizam je zadnjih desetljeća donio i neke novosti. Među alhoholičarima je,naime sve više žena, a žene su sve češće i žrtve pijanih supružnika. Žene su danas emancipirane i piju skoro kao muškarci. Samo u zadnje 3-4 godine zabilježeno je, podsjeća naš sugovornik, desetak slučajeva u kojima su žene smrtno stradale od ruke alkoholičara.
Mladi se najviše opijaju pivom
Što se danas najviše pije u Hrvatskoj, pitali smo dr. Breitenfelda. „Nekad je to na kontinentu bija rakija, u primorju vino, a danas se pije sve, najviše pivo koje je, inače najrazrijeđenije, ali nosi najveću alkoholnu opasnost. Pivo je jeftinije od ostalog alkohola, a u zadnje se vrijeme miješa sa voćem tako da je privlačniji sve mlađoj populaciji. Isto je i na globalnoj razini. Uz to se bombastično reklamira sa, dopustite da budem iskren, priglupim reklamama.
