Turistička 2015. godina u Hrvatskoj mogla bi biti slična prošloj s mogućim blagim porastom do dva posto. Procjena je to Franca Palme, predsjednika Turističkog poslovnog vijeća koji dodaje kako je takav skromni porast nedovoljan za jačanje turizma. Krucijalnim drži provedbu Strategije razvoja turizma do 2020. godine koju smatra osnovnim uvjetom za rješavanje problema u turističkom sektoru.
Šibenik, snimila : J. Klisović
-Ako bi i u narednom razdoblju probleme nastavili rješavati sadašnjim tempom trebat će nam 40 godina kako bi postigli rezultate koji su navedeni u Strategiji. Stagnacija u turizmu znači gubljenje pozicija, a time i zaostajanje hrvatskog turizma za konkurentskim zemljama, kazao je Palma dodavši kako je HGK osobito važna u organiziranju i koordiniranju rada u području turizma.
Na skupu je posebno istaknuto nastojanje da se produži turistička sezona u predsezoni i posezoni, te poveća korištenje kapaciteta. Izdvojen je primjer turističke kuće Valamar koja ove godine planira uložiti 330 milijuna kuna. Od te svote, za povećanje kapaciteta sa sadašnjih 400 na 700 kreveta u hotelu u Poreču, planiraju investirati 250 milijuna kuna, a ostatak za podizanje kategorije na četiri zvjezdice. Važno je poraditi, naglašeno je na sjednici Turističko poslovnog vijeća, a prenosi služba za komunikacije i izdavaštvo HGK, na stvaranju uvjeta za ulaganja, a to je u prvom redu porezna politika te rješavanje pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra.
U unapređenje kampova u Istri ove se godine ulaže 180 milijuna kuna
Kampovima raste kvaliteta ponude i povećava se broj mobilnih kućica. Istarski kampovi, najavljeno je, ove će godine uložiti 180 milijuna kuna za unapređivanje ponude. Bez ugovora o turističkom zemljištu, međutim neće biti većih investicija na tom području. Osobito se važnim drži pitanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. stoga će Turističko poslovno vijeće zatražiti informacije o tome u kojoj je fazi donošenje tog zakona s obzirom na to da je prošla gotovo godina dana od zatvaranja javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona.
Visoke stope PDV-a i ograničenja ne idu na ruku brojnim turističkim sektorima
Na skupu je bilo riječi i o Obiteljskom smještaju koji je lani zabilježio povećanje noćenja za 10 posto i dolazaka za 15 posto. U ovoj će se godini raditi na dodatnoj edukaciji i podizanju kvalitete ponude. U teškom položaju našle su se Putničke agencije kojima će uvođenje stope od 25 posto na PDV dodatno otežati poslovanje. Restoraterima su problem dvojne stope PDV-a od 13 i 25 posto, ovisno o mjestu pružanja usluge, a najveći će im problem predstavljati promjene u zahtjevima HACCP sustava. Ronilački turizam suočava se s ograničenjima kod lokacija za ronjenje jer su im neke od najatraktivnijih lokacija, odlukama Ministarstva kulture, postale nedostupne. Pustolovni turizam pak ograničenja ima u bicikliranju, npr. u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Leila Krešić Jurić
Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić-Jurić upoznala je članove Vijeća s prijedlogom Direktive EU o paket-aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima što bi se moglo negativno odraziti na konkurentnost i profitabilnost hotelske industrije. Stoga će se zatražiti, odlučeno je, revidiranje stava Hrvatske u vezi s tim pitanjem.
Hoteljerima se zabranjuje prodaja preko promotivnih akcija- first i last minute prodaja. Zašto? Sve usluge, osim smještaja, hoteljeri moraju „paketirati“!
-Direktiva, naime izaziva brojne negativne reakcije hotelijera i putničkih agencija diljem Europe jer ih dovodi u konflikt s nekoliko članaka kojima se hotelijerima određuje da sve usluge, osim smještaja, u svom hotelu (primjerice wellness vikend) moraju „paketirati“, što automatski znatno povećava trošak i u konačnici poskupljuje proizvod na štetu krajnjeg korisnika. Hotelijerima se time uvode jamčevine (osiguranja), te drugačiji način obračuna PDV-a. Problem su i prijedlozi kojima se hotelima, zapravo, zabranjuje prodaja putem posebnih promotivnih akcija, kao što je first i last minute ponuda. Nejasne su i odredbe Direktive koje definiraju potpomognute putne aranžmane, što je, također štetno i za hotelijere i za agencije, zaključila je Krešić-Jurić i najavila javnu raspravu o nacrtu prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu.
Oglas
