Godina kojoj odbrojavamo zadnje dane mogla bi biti jedna od najtoplijih zabilježenih godina, ako ne i najtoplija od početka meteoroloških motrenja – stoji to u preliminarnom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koje je sastavljeno za potrebe rada Konferencije o klimatskim promjenama koja je upravo održana u gradu Limi u Peruu. Kao razlog ovakvoj pojavnosti navode se rekordno visoke temperature morske površine u cijelom svijetu koje će i do kraja godine, vjerojatno ostati iznad normale. Visoke temperature mora zajedno sa drugim čimbenicima rezultirale su iznimno obilnim oborinama i poplavama u mnogim zemljama, kao i ekstremnim sušama koje su zavladale u drugim dijelovima svijeta.
ilustracija: snimila : J. Klisović
Hrvatska – poplavna godina s ekstremnim vodostajima
Ni Hrvatska nije bila iznimka. Dovoljno se samo sjetiti proljetnih poplava koje su bez krova nad glavom ostavile na tisuće ljudi u Slavoniji, a bilo je i stradalih. Na upit kakva je 2014.g. bila generalno gledajući po pitanju temperatura i oborina iz Državnog hidrometeorološkog zavoda odgovorili su nam kako je „ova godina bila poplavna, a ekstremni vodostaji zabilježeni su na više lokacija i na različitim rijekama, posebno u slivovima rijeke Save i Kupe“.
Globalna temperatura zraka u svijetu bila je za 0, 57 stupnjeva C viša od prosjeka
Globalna temperaturna slika svijeta u 2014.g. govori da je pred znanstvenicima puno posla na utvrđivanju uzroka brojnih ekstrema koji su je obilježili. Primjerice, globalna prosječna temperatura zraka iznad kopnene i morske površine, za razdoblje od siječnja do listopada, bila za oko 0, 57 ° C viša od globalnog prosjeka koji iznosi 14,00 ° C (u referentnom razdoblju od 1961. do 1990. godine), te za 0, 09 ° C viša od prosjeka u posljednjih deset godina (2004 -2013). Ako se isti trend nastavi sve do konca godine, globalno gledano, 2014. godina će vjerojatno biti najtoplija godina ikad zabilježena, toplija i od 2010., 2005. i 1998. godine što govori o dugoročnom trendu zatopljenja.
Stručnjaci procjenjuju da je do visokih temperatura u razdoblju od siječnja do listopada došlo uslijed izostanka razvoja El Niño, a poznato je da on nastaje kada se natprosječne temperature morske površine u istočnom (tropskom) Pacifiku spoje sa sustavima atmosferskog tlaka u „petlju“ koja samu sebe pojačava te na taj način utječe na globalne vremenske sustave . Tijekom godine, temperature morske površine narasle su gotovo do praga koji je potreban za nastanak El Niña , međutim nije bilo atmosferske reakcije.
Naš planet očekuje neizvjesna i negostoljubiva budućnost!
Gotovo intrigantnima čine se analize čije je rezultate ovih dana javno iznio Michel Jarruad, glavni tajnik WMO: -privremeni podaci za 2014. godinu ukazuju na to da se četrnaest od petnaest najtoplijih ikad zabilježenih godina dogodilo u 21. stoljeću”, Prema njegovim riječima ne postoji zastoj u globalnom zatopljenju. “Ono što smo vidjeli u 2014. godini je u skladu s onim što očekujemo kada govorimo o klimatskim promjenama, navodi Jarruard koji podsjeća kako su rekordne vrućine u kombinaciji s obilnim oborinama i poplavama uništile izvore prihoda i mnoge živote.
Ovaj stručnjak upozorava na ono što je ove godine bilo posebno neobično i što poziva na uzbunu, a to su visoke temperature velikih dijelova oceanske površine, uključujući i one na sjevernoj polukugli. Stoga je zaključio kako pod utjecajem rekordnih emisija stakleničkih plinova u atmosferi, naš planet očekuje vrlo neizvjesna i negostoljubiva budućnost. Pametnima dovoljno jako upozorenje.
Od svjetskih čelnika očekuje se dogovor o smanjenju rasta temperature na manje od 2 stupnja C
Govoreći o klimatskim promjenama Christiana Figueres, izvršna tajnica Okvirne konferencije UN-a o klimatskim promjenama izjavila je: „Naša se klima mijenja svaki dan, a rizici od ekstremnih vremenskih prilika i utjecaja čovječanstva su sve veće. Srećom,mijenjaju se i svjetske vlade od kojih se očekuje dogovor na konferenciji koja će se dogodine održati u Parizu. Od svjetskih čelnika se očekuje dogovor o ograničavanju rasta temperature na manje od 2 stupnja C u odnosu na predindustrijsko stanje.
Prosječna temperatura zraka iznad kopna za prvih 10 mjeseci je za oko 0, 86 stupnjeva C viša od prosjeka iz razdoblja 1961.-1990.g. . To je, zapravo četvrto ili peto najtoplije takvo razdoblje dosad zabilježeno. Vrlo topli dijelovi svijeta bili su: zapadni dijelovi Sjeverne Amerike, Europa i istočna Eurazija, veći dio Afrike, neki dijelovi Južne Amerike, te južna i zapadna Australije. Hladniji od prosjeka bili su dijelovi SAD i Kanade, te središnja Rusija. Toplinski valovi u siječnju su, podsjećaju nas stručnjaci, zahvatili Argentinu, Paragvaj i Boliviju. Izraziti valovi hladnoće zabilježeni su u SAD tijekom zime, u Australiji u kolovozu, a u Rusiji u listopadu.
Najviše dosad izmjenere topline oceana
Globalne temperature morske površine bile su najviše dosad zabilježene i za oko 0, 45 stupnjeva C su iznad prosjeka u odnosu na referentno razdoblje 1961-1990.g. Temperature morske površine na istoku tropskog dijela Pacifika približile su se pragu za nastanak El Nina. Pred znanstvenicima je veliki posao i na utvrđivanju ovogodišnje pojavnosti na sjevernoj polukugli. Naime, zbog dosad neutvrđenih razloga temperature su od lipnja do listopada bile posebno visoke. Za nadati se da će nam znanstvenici uskoro otkriti što ih je prouzročilo.
Stručnjaci će imati pune ruke posla i kad je riječ o temperaturama oceana. Analiza koja se odnosi na vrijeme od lipnja do listopada govori da su topline oceana izmjerene na 700 odnosno 2000 metara dubine bile najviše ikada zabilježene. Nema sumnje da je količina topline u oceanima ključ za bolje razumijevanje klimatskog sustava. Inače, u oceanima završi 93, 3 posto prekomjerne emisije nakupljene u atmosferi koja je posljedica porasta koncentracije stakleničkih plinova iz fosilnih goriva i drugih ljudskih aktivnosti. Još jedan, rekli bi smo, čovjekov doprinos globalnom povećanju temperature.
Površina arktičkog leda dosegla svoj godišnji minimum, a antarktičkog svoj maksimum
Promjene u temperaturi odrazile su se na površine pod ledom, posebno one na polovima. Početkom 2014.g. zabilježene su, naime rekordne prosječne vrijednosti morske razine za taj dio godine. Površina arktičkog morskog leda dosegla je još 17. rujna svoj godišnji minimum od 5, 02 milijuna četvornih kilometara. Prema američkom Nacionalnom centru za praćenje podataka o snijegu i ledu, a to je šesta po redu površina leda od dosad zabilježenog minimuma.
Površina antarktičkog morskog leda dosegla je 22. rujna svoj dnevni maksimum od 20, 11 milijuna četvornih kilometara postavivši tako novi rekord već treću godinu zaredom. Zbog promjene atmosferske cirkulacije u zadnja tri desetljeća došlo je do promjena u dominantnim vjetrovima koji pušu oko Antarktike. Što je još sve dovelo do porasta ledene površine već se istražuje, a moguće je, kažu stručnjaci, da je taj porast posljedica kombiniranih čimbenika među kojima su i učinci promjene oceanske cirkulacije.
Ekstremne poplave i velike oborine
Ova je godina za veliki dio svijeta bila u znaku velikih oborina i ekstremnih poplava koje su odnije mnoge živote i pričinile ogromne materijalne štete od kojih će se siromašnije zemlje teško skoro oporaviti. Zanimljivo, čak 12 velikih atlantskih oluja pogodilo je u siječnju i veljači Ujedinjeno Kraljevstvo, a zima je na ovom području bila najvlažnija ikada zabilježena. Oborine su bile 177 posto iznad dugoročnog prosjeka.
(foto) HGSS
Poplave u Hrvatskoj, BH i Srbiji pogodile više od 2 milijuna stanovnika
U izvješću Svjetske meteorološke organizacije spominje se i Hrvatska, te susjedne zemlje- BH i Srbija. U svibnju su, sjećamo se, razorne poplave nastale u dijelovime ovih zemalja pogodivši, kako procjenjuje Svjetska meteorološka organizacija, više od 2 milijuna stanovnika.
Velike oborine pale su krajem svibnja i početkom lipnja i u Rusiji, a izmjerene količine govore da su oborine više nego dvostruko nadmašile mjesečne prosjeke u više regija. U rujnu je na Balkanskom poluotoku palo 250 posto oborina više od prosječne količine, a u dijelu Francuske i 500 posto više od normale.
Jake kiše pale su i na pacifičkoj strani Japana i to u kolovozu kada su izmjerene 301 posto veće oborine od normale što je najviše u odnosu na dosadašnje iznose.
Jake polave pogodile su i Argentinu, Bangladeš, Indiju, Paragvaj i dijelove Brazila gdje je palo 250 posto veća količina od dugoročnog prosjeka.
U travnju su zabilježeni veliki i prolomi oblaka, a onaj koji se prolomio nad Floridom donio je nevjerovatnih 519, 9 milimetara oborine.
I dok su stanovnici jednog dijela svijeta muku mučili sa velikim oborinama i posljedicama strašnih poplava dijelove svijeta pogodile su suše. Oborinski deficiti zabilježeni su u dijelovima Kine, Afrike i Brazila koji su trpjeli i nestašicu vode, posebno Sao Paulo. Suša je zavladala i zapadnim dijelovima SAD-a, Kanade…
Oglas
