Europska komisija u prvom izvješću o mjerama koje je Hrvatska poduzela u protekla četiri mjeseca na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža ocijenila je dosadašnji napredak ograničenim i nedovoljnim. Preporuke EK Hrvatska je dobila u lipnju, no rezultati njihove provedbe očigledno su razočaravajući. Doduše, „napredak u mjerama za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža nejednak je po različitim političkim područjima“, kaže se u izvješću. Sljedeće izvješće EK očekuje se u siječnju iduće godine.
U zaključcima Komisije se navodi da je napredak u važnim fiskalnim strukturnim reformama nesustavan i djelomičan i s rizičnim izgledima za provedbu; pripreme za reviziju rashoda su pokrenute, ali vremenski okvir za provedbu tih zaključaka nije utvrđen; poduzeti su koraci za uvođenje poreza na nekretnine ali još nije sigurno hoće li se primjenjivati od siječnja 2016.; potrebno je izraditi mjere za poboljšanje održivosti mirovinskog sustava; ambicije za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene skrbi kratkoročno gledajući su ograničene. Određeni napredak zabilježen je u funkcioniranju tržišta rada, posebice usvajanjem zakona o reformi tržišta rada, ali je potrebno definirati daljnje mjere za uklanjanje prepreka za stvaranje radnih mjesta na temelju revizija koje su u tijeku, smatra Komisija, ocjenjujući da će poslovna klima po svoj prilici biti na dobitku od planiranog jačanja okvira za rano spašavanje poduzeća ali i od reforme regionalne državne uprave.
Napredak u uklanjanju parafiskalnh nameta znatno je sporiji od očekivanog, a planiraju se samo ograničeni koraci na poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i njihovo restrukturiranje kasni u odnosu na planove. Postoji i opasnost da će kasniti reforme javne uprave i donošenje protukorupcijskog okvira, navodi se u izvješću. Iako je reformski proces pokrenut usvajanjem nekoliko reformi , teče presporo i bit će potrebni znatni politički i administativni napori na provedbi strukturnih reformi, drže u Komisiji, napominjući da se kao potpora reformskim naporima mogu koristiti sredstva iz strukturnih fondova EU-a.
Vanjska potražnja jača svoj doprinos rastu – u drugoj polovici ove godine doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je negativan (2,9 postotnih poena), a doprinos neto izvoza je bio pozitivan (2,1 postotna poena). Bruto investicije u fiksni kapital i građevinski sektor i dalje djeluju nepovoljno na BDP, dok proizvodnja i izvoz roba daju pozitivan doprinos. Izvoz roba i usluga porastao je za 7,9 posto, uglavnom zbog rasta izvoza roba (16 posto), dok je izvoz usluga pao za 0,1 posto. Također je počeo rasti i uvoz (2,2 posto). Komisija je konstatirala da je nezaposlenost pala na 17,5 posto u kolovozu, šesti mjesec zaredom, ali također i da je broj zaposlenih pao za 2,1 posto u odnosu na godinu ranije.
Izdvajanje HZZO-a iz državne riznice, kaže se u izvješću, povećat će proračune bolnica i time smanjiti rizik od zaostalih potraživanja, ali će u određenoj mjeri ukloniti pritisak za poboljšanje troškovne učinkovitosti bolnica. Spominje se i “nezgrapno” poslovno okruženje , niska efikasnost javne uprave te pravosudni sustav koji su prepoznati kao glavne prepreke za konkuretnost hrvatskog gospodarstva. Konstatira se i da su u sustavu upravljanja fondovima EU-a identificirane “duboke slabosti”, koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava.
Europska komisija ocjenjuje da postoji znatna nesigurnost u vezi s postizanjem napretka na spriječavanju i borbi protiv koruopcije i poboljšanju okvira za javne nabave iako je najavljeno da će ove godine biti usvojena nova protukorupcijska strategija, ali nije jasno kada, niti koje će mjere sadržavati.
