Hrvatski stručnjaci istražuju Alzheimerovu bolest – “pošast” 21. stoljeća

Još prije stotinu godina otkrivena je Azheimerova bolest za koju do danas nije otkriven pravi lijek iako je oboljelima u svijetu na raspolaganju pet lijekova koji usporavaju bolest, ali ne liječe uzrok. U Hrvatskoj su oboljelima zasad dostupna tri lijeka (memantin, donepezil i rivastigmin), ali se samo jedan-memantin, i to od prije nešto više od godine dana može dobiti preko HZZO-a.

U Hrvatskoj od Alzheimera boluje oko 80 000 osoba

Malo i neutješno za oboljele, a njih je u Hrvatskoj, prema neslužbenim procjenama, oko 80 tisuća i ta brojka stalno raste. Kako je stanovništvo Hrvatske jedno od najstarijih u Europi, procjenaje da će ova bolest kojoj još nije otkriven pravi uzrok nastajanja, biti u znatnom povećanju jer zahvaća pretežito starije stanovništvo. Zasad je poznato kako obuhvaća 10 posto osoba starijih od 65 godina.

U Šibensko-kninskoj županiji broj oboljelih “vrti” se oko tisuću

U Šibensko-kninskoj županiji broj oboljelih „vrti“ se oko tisuću, a u dubrovačko-neretvanskoj županiji oboljelih je dvostruko više, točnije 2360. Stvarne brojke su daleko veće jer mnogi ne odlaze na liječenje zbog još uvijek prisutne stigmatizacije ili se bolest naprostou ranoj fazi ne prepoznaje. Ono što žensku populaciju posebno treba zabrinuti svakako je podatak koji govori da su žene dvostruko izloženije ovoj bolesti mozga od muškaraca. Bolest postupno razara živčani sustav i dovodi do demencije, a karakterizira je gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja, promjene u ponašanju… Zasad je poznato da je u više od 60 posto slučajeva demenciju izazvao upravo Alzheimer. Rano otkrivanje bolesti smatra se vrlo bitnim, međutim čini se da se u najvećem broju slučajeva otkrije kad je bolest već uznapredovala. Prvi simptomi najčešće se pripisuju godinama, starosti…

Alzheimerova bolest- “pošast” 21. stoljeća od koje u svijetu boluje 26 milijuna ljudi

U svijetu  od Alzheimerove bolesti (naziv dobila po liječniku koji ju je otrkio dr. Aloisu Alzheimeru) koju se opisuje i kao „pošast 21.stoljeća“, boluje 26 milijuna ljudi. Stručnjaci predviđaju da će ta brojka do 2012.g., ukoliko se u međuvremenu na tržištu ne pojave pravi lijekovi, porasti na 43 milijuna, u 2040.g.na 81 milijun, a do 2050.g.na čak 115 milijuna oboljelih.

Broj oboljelih u Europi drastično raste

Još 2001.g. epidemija je u svijetu zahvatila 24,3 milijuna ljudi što znači da se brojka u kratko vrijeme povećala za više od 1,5 milijuna oboljelih što svjedoči o progresiji ovog oboljenja.
Samo na području Sjeverne Amerike broj oboljelih premašio je 2001.g. 3, 4 milijuna. U Latinskoj Americi oboljelih je bilo oko 1, 8 milijuna, u Europi preko 7, 7 milijuna, dok je Kina imala 6 milijuna oboljelih…Sve više oboljelih je i na području Afrike. Aktualno brojčano stanje oboljelih je kudikamo teže nego 2001.g.
Ove brojke potvrđuju kako Azhemerova bolest (AB) postaje sve više i ekonomska kategorija, a ako se zna koliko su visoki troškovi liječenja i skrbi za oboljelu osobu onda je lako pretpostaviti koliko će to ekonomsko opterećenje predstavljati teret za nacionalna gospodarstva. Svjetski stučnjaci izračunali su,naime da liječenje i skrb bolesnika od AB košta više nego troškovi za liječenje bolesnika od srčanih bolesti, karcinoma i moždanog udara zajedno.

Hrvatski znanstvenici istražuju molekularni mehanizam AB

Znanstvenici odavno nastoje pronaći odgovarajući lijek, međutim jačih pomaka na tom polju zasad nema. Institut „Ruđer Bošković“ ovih je dana javnosti odaslao vijest po kojoj njegovi znanstvenici u suradnji s kolegama iz Švicarske i Srbije zajedno kreću u projekt koji se odvija u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske konfederacije sa zemljama istočne Europe. Projekt financira Švicarska zaklada za znanost. Sudionicima je na raspolaganju 1, 23 milijuna eura.
Kako su priopćili iz IRBa, njihov tim predvodi dr. sc. Silva Katušić Hećimović. Hrvatski stručnjaci surađivat će sa švicarskim kolegama s ETH-a u Zürichu, te kolegama s Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” Sveučilišta u Beogradu . Projekt će trajati dvije godine, a istraživat će se povezanost između metabolizma proteina APPkoji se smatra odgovornim za nastanak Alzheimerove bolesti (AB), homeostaze kolesterola i membranskog transporta, odnosno istraživat će se mehanizam nastanka i razgradnje. Vjeruje se da će rezultati ovog istraživanja doprinijeti boljem razumijevanju molekularnog mehanizma nastanka ove još uvijek neizlječive bolesti. Tek po tim saznanjima moći će se krenuti u razvoj djelotvornih lijekova.
Istraživanje će se, poručuju iz Instituta „Ruđer Bošković“ provesti u suradnji s grupom prof. Rajendrana sa Sveučilišta u Zurichu koji se smatra vodećimg znanstvenikom na području sistemske i stanične biologije Alzheimerove bolesti, te s dr. Mladenović-Đorđević sa Sveučilišta u Beogradu.

– “Ruđerov“ tim čini pet znanstvenika iz Laboratorija za molekularnu neurofarmakologiju Grupe za istraživanje neurodegenerativnih bolesti Zavoda za molekularnu medicinu. U timu su čak četvorica suradnika mladi znanstvenici (doktoranti i postdoktoranti). Ovaj će projekt, između ostalog, omogućiti  ovim mladim znanstvenicima neophodno stručno usavršavanje – kaže voditeljica IRB tima dr. sc. Silva Katušić Hećimović.

Dakle, pred stručnjacima je teška zadaća od koje oboljeli s patološkim lezijama u mozgu očekuju puno. Svim oboljelima je bolno saznanje da još uvijek ne postoji primjerena terapija koja bi liječila njihovu bolest, usporila njenu progresiju ili spriječila njezin nastanak. Za sada se ‘liječenje’ svodi na ublažavanje simptoma bolesti, ali ne i na njezinog uzroka.

Rano otkrivanje patoloških procesa Alzheimera ključno je za razvoj djelotvornih lijekova

-U ovom ćemo projektu istraživati molekularne događaje i okidače koji bi mogli biti odgovorni u najranijoj fazi, tj. u nastanku Alzheimera jer su dosadašnja istraživanja pokazala da bi bilo koji oblik nove terapije AB bio najdjelotvorniji u najranijoj fazi bolesti – ističe dr. Hećimović dodajući kako kako će se u ovom istraživanju kao model koristiti bolest- Niemann-Pick tipa C kao.Riječ je o inovativnom pristupu koji se temelji na primjeru monogenske nasljedne bolesti (kao posljedice disfunkcije proteina NPC1). Na taj će način pokušati razjasniti molekularne događaje povezane s nastankom kompleksne Alzheimerove bolesti. Naš je cilj da korištenjem biokemijskih, molekularnih i stanično bioloških metoda ispitamo međudjelovanje dva glavna stanična puta uključena u patogenezi Alzheimerove bolesti (AB) – objašnjava dr. Hećimović.

Alzheimerova bolest se istražuje i u Institutu za istraživanje mozga. Profesor Goran Šimić, podsjećamo, proučavao je neuropatologiju AB, a za opis mehanizma nastanka spinalne mišićne atrpofije dobio je 2008.g. nagradu Kurt Jellinger. Trenutačno je voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost u kojem se, također istražuje ova bolest kojoj se u zemljama na sjeveru Europe poklanja daleko veća pažnja nego u Hrvatskoj.