Veliku ulogu u kreiranju inflacije u Hrvatskoj imaju cijene hrane i energije

Hrvatsko gospodarstvo i dalje je u znaku pada potrošačkih cijena i to osmi mjesec uzastopno. Kako navode stručnjaci, do godišnjeg pada potrošačkih cijena došlo je iz nekoliko razloga, ponajprije zbog slabe domaće potražnje i nižih cijena, posebno neprerađenih prehrambenih proizvoda, te cijena energije koje su ove godine rasla znatno blažim stopama.

Hrvatska ispod europskog prosjeka i prosjeka eurozone što govori o našim gospodarskim slabostima

Što je sve utjecalo na pad cijena? Prije svega, do pada je došlo zbog rasta konkurencije na domaćem tržištu kao posljedica potpune liberalizacije trgovinskih odnosa s članicama EU-a nakon što je Hrvatska prije 15 mjeseci pristupila EU. U minusu su cijene proizvođača industrijskih proizvoda na domaćem tržištu (-3, 2%) i to od kolovoza prošle godine, a temeljni indeks potrošačkih cijena u minusu je od travnja ove godine. Naime, prema HIPC indeksu, godišnji pad cijena zabilježen je tijekom tri mjeseca (od veljače do travnja), nakon čega se održavao blago iznad nule. Prema tom indeksu, Hrvatska se nalazi nešto ispod europskog prosjeka i prosjeka eurozone gdje se trend (pre)niske i opadajuće inflacije provlači cijelu prošlu i protekli dio ove godine što upućuje na slabost i sporost gospodarskog oporavka. Za prostor eurozone to zapravo znači odmicanje od ciljane razine od “blizu, ali ispod 2 posto” do najnižih razina od 2009. godine kada je eurozona tijekom šest mjeseci bila u deflaciji (prva procjena inflacije za rujan je ponovno niža, na razini od 0,3 posto).

U Hrvatskoj dominiraju cijene hrane, a u ostatku EU cijene energije

Zanimljivo, cijene energije i hrane igraju dominantnu ulogu u formiranju razine inflacije potrošačkih cijena i u Hrvatskoj, ali i na prostoru EU koja obuhvaća 28 zemalja, ali u nešto drugačijim ulogama. Naime, cijene energije predstavljaju osnovnu polugu koja gura inflaciju nadolje na razini EU28, dok u Hrvatskoj tu ulogu imaju cijene hrane. Ako uspoređujemo kretanja tih cijena u Hrvatskoj i ostalim članicama EU-a, primjetno je kako Hrvatska ima najoštriji pad cijena hrane, ali i gotovo najoštriji rast cijena energije.
Gdje je Hrvatska kad je riječ o proizvodnji hrane vidjet će se ovih dana u Parizu u kojem se održava prestižni sajam prehrambene industrije koji okuplja oko 6000 izlagača iz cijeloga svijeta, a godišnje ga posjeti oko 150 000 posjetitelja. Kako saznajemo, na renoviranom sajmu u glavnom gradu Francuske predstavit će se 11 hrvatskih izlagača: Dupin, Eko Vrelo, Grbić, Jagovitamini, MGK Pack, Mlinar, Pan Pek, PIK Vrbovec mesna industrija, Pisinium, Stil-pekarna i uljara Baioco. Sajam je idealna prilika za promociju domaće prehrambene proizvodnje, ali i za korekciju cijena.

I bogata Švicarska bilježi deflatorna kretanja, a Japan ima rast cijena iznad 3 posto

Zanimljivo, ali s deflatornim pritiscima suočava se i bogata Švicarska koja najavljuje ugradnju negativnih kamatnih stopa, dok Japan, nakon desetogodišnje borbe s deflacijom, ostvaruje rast cijena, trenutno iznad 3 posto, te rast stope poreza na promet (prvi rast u 17 godina, s 5 posto na 8 posto).

Do kraja godine ne očekuju se znatnije promjene u razini inflacije u Hrvatskoj

Ocjenjujući inflacijska očekivanja potrošača u zemlji, HNB procjenjuje da potrošači postojeće šokove cijena smatraju kratkoročnima, što, zapravo sugerira da nema odgađanja potrošnje. U tom kontekstu, HNB posljednjih mjeseci ne uvodi posebne mjere, već samo nastavlja s politikom podržavanja visoke likvidnosti sustava.
Aktualne gospodaske (ne)prilike i daljnja stagnacija zapravo govore o tomu da se do kraja godine ne očekuju znatnije promjene u razini inflacije u Hrvatskoj koja će, kako se prognozira, i dalje oscilirati oko nule. Ovakva prognoza navodi se ponajprije zbog izostanka oporavka domaće potražnje te niske inflacije u širem međunarodnom okružju i kod najznačajnijih uvoznih tržišta za Hrvatsku, poručili su stručnjaci HGK.