U 5 godina broj zaposlenih u građevini manji za 32 000

Hrvatsko graditeljstvo i dalje se nalazi u krizi, što se može iščitati iz većine statističkih pokazatelja. Razlozi ovakvoj situaciji poznati su javnosti, a jedan od glavnih uzročnika je usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru.

Gledajući nekoliko godina unatrag, rezultati poslovanja pokazuju da se više od 30 posto gubitaka svih poslovnih subjekata u gospodarstvu odnosilo na subjekte iz graditeljstva.

Od kraja 2009.g. hrvatsko graditeljstvo zabilježilo je pad vrijednosti radova od oko 36 posto, dok je ukupni broj radnika smanjen za otprilike 32 tisuće, odnosno oko 43 posto. Priopćeno je to iz Hrvatske gospodarske komore.

U prošloj godini vrijednost obavljenih radova manja je za 6, 2 posto u odnosu na 2012. Po strukturi vrijednosti izvršenih radova u 2013. godini 38, 1 posto vrijednosti radova se odnosilo na izgradnju zgrada, a 61, 9 posto na ostale građevine. Promatrano prema vrstama građevina, prometna infrastruktura bila je zastupljena s 41, 9 posto, nestambene zgrade s 27, 1 posto, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi s 16, 8 posto, stambene zgrade s 11 posto te složene konstrukcije u industriji s 2, 3 posto. Fizički obujam radova u 2013. manji je za 4, 1 posto u usporedbi s obujmom u 2012. Ukupna vrijednost novih narudžbi u 2013. godini manja je za 8, 2 posto u odnosu na 2012. Od toga se 41, 4 posto odnosilo na izgradnju zgrada, a 58, 6 posto na ostale građevine. Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u 2013. (6.687) u usporedbi s 2012. manji je za 19, 7 posto. Za izdana odobrenja za građenje u 2013. predviđena vrijednost radova manja je za 13,1 posto nego u 2012. Prema vrstama građenja, otprilike 76 posto odobrenja izdano je za novogradnju (5.080), a 24 posto za rekonstrukcije (1.607). Udio graditeljstva u BDP-u gospodarstvu RH u 2013. iznosio je 4, 4 posto. Prema izdanim odobrenjima za građenje, u 2013. predviđeno je 20, 5 posto manje stanova za građenje (7.744) nego u cijeloj 2012. (9.742). Ukupni broj završenih i nezavršenih stanova u 2013. je za 20, 3 posto manji nego u istom razdoblju 2012. Prosječna cijena novih stanova po 1 m2 u 2013. godini iznosila je 10.426 kn što je manje za 9, 9 posto u odnosu na cijelu 2012. (11.570 kn), a za 2, 9 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2013. Broj pravnih osoba u graditeljstvu 31. prosinca 2013. iznosio je 23.461, što je 7, 5 posto manje u odnosu na isti datum 2012. (25.365), ali zato ima gotovo 8, 7 posto više onih aktivnih (16.815 krajem 2013., a 15.496 krajem 2012.).

Pad broja zaposlenih u graditeljstvu za 5, 8 %

U pogledu strukture po djelatnostima subjekata obrta i slobodnih zanimanja u graditeljstvu broj istih je na kraju prosinca 2013. godine za 5, 5 posto (8.612) bio manji u odnosu na kraj prosinca 2012. (9.119). Što se tiče ukupnog broja zaposlenih u graditeljstvu usporedba broja na kraju 2013. (70.540) u odnosu na kraj 2012. (74.911) pokazuje pad od 5, 8 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u graditeljstvu iznosila je 4.643 kn i bila je nominalno viša za 0, 7 posto, ali realno niža za 1, 5 posto od istog razdoblja u 2012. godini.

Nastavlja senegativni trend iz ranijih godina

Svi dostupni pokazatelji upućuju na nastavak trenda iz prethodnih godina. Sada se većina graditeljskih tvrtki, čak i one najveće, nalazi u teškim problemima, s blokiranim računima ili u postupku predstečajne nagodbe. Sektor graditeljstva sada je na razini iz 2002.-2003. godine.

Nužnost ulaganja u energetski sektor

„Nekoliko bitnih okolnosti utječe na razvoj i stanje sektora. To su nedostatak investicija, problem nenaplaćenih potraživanja, odlazak i/ili nova otpuštanja stručne radne snage. Osim toga, o graditeljstvu općenito ovisi i niz drugih djelatnosti. Potrebno je stvoriti uvjete za nove investicije privatnog i javnog sektora te prioritetno poticati izvoz graditeljstva. Paralelno s navedenim treba rješavati administrativne zapreke te provesti nužne gospodarske mjere na području poreza, liberalizacije poduzetništva i investicijskih ciklusa. Osnovni preduvjet za poboljšanja, osim uklanjana barijera i stvaranja poduzetničke klime, je ulaganje u projekte (npr. energetika) koji će koristiti geopolitički položaj Hrvatske“, mišljenja je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Damir Percel.