Hrvatska – samo u posljednjih godinu dana izgubljeno 5300 radnih mjesta u građevini

Porazna je činjenica da je samo u posljednjih godinu dana u sektoru građevinarstva izgubljeno 5300 radnih mjesta što je još jedan u seriji udaraca nacionalnom gospodarstvu koje se šestu godinu zaredom na uspjeva izvući iz depresije. Ako je suditi prema jesenskoj građevinskoj aktivnosti ova će godina u cijelosti biti obilježena minusima u ovom sektoru kojemu, očito nije značajnije pomogla ni obnova kuća u poplavljenoj Slavoniji. Samo u rujnu obujam građevinskih radova bio je manji za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini taj pad jači i iznosi visokih 7,5 posto.

Samo Hrvatska, Portugal, Italija i Cipar nisu izišli iz duboke krize

– U prvih devet mjeseci ove godine fizički obujam građevinskih radova smanjen je za 7, 4 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, takvi negativni trendovi nisu prisutni u cijeloj EU, odnosno Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja tijekom ove godine nije ni u jednom mjesecu ostvarila rast u sektoru graditeljstva. Jedino Hrvatska, Portugal, Italija i Cipar nisu pronašle put izlaska iz duboke krize građevinarstva. Takvoj situaciji u Hrvatskoj, pod okolnostima proračunske štednje, doprinosi i niska razina investicija javnog sektora, a time i građevinski radovi koji obuhvaćaju i infrastrukturne objekte. Na oporavak građevinskog sektora može utjecati pojačano korištenje fondova EU, kao što je to bio slučaj u Sloveniji, izjavio je Zvonimir Savić iz HGK komentirajući aktualno stanje u ovom posustalnom gospodarskom sektoru.

Rast građevinarstva u rujnu ostvaren u 11 zemalja EU, a pad u 8 zemalja. Italija i Hrvatska bilježe najveće minuse

Zvonimir Savić, HGK

-Za razliku od situacije u Hrvatskoj, u EU od proljeća 2013. godine građevinski sektor, načelo gledano, bilježi uzlazni trend. Tako je od ožujka 2013. g. do rujna 2014. ukupna građevinska aktivnost u Europskoj uniji povećana za 4, 6 %, dok je istodobno u nas smanjena za 11, 4 %. Promatra li se samo ovogodišnji rujan, od 19 zemalja Europske unije za koje su trenutno raspoloživi podaci, rast je na godišnjoj razini zabilježen u 11 zemalja, dok je pad građevinske aktivnosti zabilježilo osam zemalja. Pritom su najviše godišnje stope rasta ostvarene u Španjolskoj (+ 9, 1 %), Češkoj (+ 8, 2 %) i Mađarskoj (+ 7, 3 %), dok je građevinska aktivnost najizraženije smanjena u Italiji (-10, 6 %), Hrvatskoj (-7, 5 %), Austriji (-5, 4 %) i Slovačkoj (-5, 4 %). Time se Hrvatska, uz Italiju i Portugal te vjerojatno Cipar (za kojeg još nisu objavljeni podaci za posljednji kvartal), svrstava među rijetke zemlje koje u svim ovogodišnjim mjesecima bilježe pad građevinske aktivnosti na godišnjoj razini. Štoviše, Hrvatska se svrstava i među tri vodeće zemlje po dubini krize u građevinarstvu. Tako je u rujnu ove godine u odnosu na rujan 2008. g., građevinska aktivnost u nas smanjena čak za 44, 6 %, pri čemu su po tome lošije od nas tek Slovenija s padom od 56, 8 % i Portugal s padom od 54 %. Međutim, ove godine Slovenija ostvaruje visok rast građevinske aktivnosti pa proizlazi da još jedino Hrvatska, Portugal, Italija i Cipar nisu pronašle put izlaska iz duboke krize građevinarstva, komentira aktualnu situaciju u građevini Zvonimir Savić.

Šibenski građevinci svedeni na podizvođače

Šibenik je ranije bio poznat po jakom građevinskom sektoru koji se dokazao u gradnji stambenih višekatnica i infrastrukturalnih objekata. Od nekadašnje aktivnosti ostale su tek mrvice koje su građevince pretvorile u kooperante, podizvođače. Svjedoče o tome i aktualni radovi na izgradnji luksuznog hotela u Mandalini- D-Resort Šibenik čiji je investitor Dogus grupa iz Turske. Radove izvodi tvrka Strabag. Na zahuktalim radovima na križanju Bosanske i Radićeve ulice na Baldekinu angažirani su građevinci Sarađena. Šibenski graditelji zadnjih su godina tek kooperanti za sitnije poslove i ništa više. Kao kooperanti su bili angažirani i na dogradnji i rekonstrukciji gata Vrulje i cijelom nizu drugih poslova.

Sa slabljenjem građevinskog sektora nestaju i radna mjesta što je Šibenik, ali i cijela Hrvatska, itekako osjetila na svojoj koži.