Alfred Nobel i Edward Snowden (fotomontaža)
Edward Joseph Snowden, 30-godišnji državljanin SAD-a kojega se predstavlja kao bivšeg zaposlenika američkih sigurnosnih službi CIA-e i NSA-e i jednog od najutjecajnijih svjetskih ‘zviždača’, mogao bi ove godine dobiti Nobelovu nagradu za mir. Snowden je mnoge uznemirio, no mogao bi se u galeriji dobitnika te nagrade pridružiti i aktualnom predsjedniku SAD-a Baracku Obami, koji ju je dobio 2009. godine, nakon vrlo kratkog državničkog staža. Ponešto o toj nagradi možete doznati i u nedavnom tekstu na TRIS-u Nobel za mir – nagrada s kojom se ne mire svi.
E. J. Snowdena svijet poznaje jer je posredstvom novinara The Guardiana i The Washington Posta prošlog ljeta javnosti predočio niz dokumenata koji su imali statust državnih tajni, a odnosili su se na veliki broj tajnih projekata Vlade SAD-a kojima sveobuhvatno nadziru međunarodnu teleonsku, internetsku i svakojaku komunikaciju, te uz to i najviše državnike i međunarodne dužnosnike, među kojma i tzv. saveznike. Tako je, među sijaset drugih informacija, prije četiri mjeseca objavio kako su američke takne službe čitavo desetljeće prisluškivale i mobilnu telefoniju aktualne njemačke kancelarke Angele Merkel, što je navodno ‘prouzročilo šok’ te izazvalo međudržavno zahlađenje odnosa.
Predlažu ga po drugi put
No to nije smetalo dvojici norveških parlamentaraca i socijalista Baardu Vegardu Solhjellu (bivšem ministru zaštite okoliša, pa školstva) i Snorreu Valenu da Snowdena prijave odboru za kandidiranje budućih Nobelovaca.
Prema njima dvojici, američki zviždač je ‘pridonio stabilnosti svjetskog poretka jer je svojim djelovanjem potakao javne rasprave i kvalitetne političke pomake’.
– Nema sumnje da su akcije Edwarda Snowdena možda u kratkom vremenskom razdoblju naštetile sigurnosnim interesima nekoliko država, no mi smo, unatoč tome, uvjereni kako je javna rasprava koja je nastala nakon njegovog djelovanja, te promjene koje su se desile u svjetskoj politici pridonijele mirnijem i stabilnijem svjetskom poretku. Njegova djela su potakla na ponovno uvođenje povjerenja i transparentnosti kao vodećih načela u globalnim sigurnosnim politikama – obrazložili su Baard Vegard Solhjell i Snorre Valen kandidaturu, ograđujući se ipak riječima kako ‘nisu suglasni baš sa svime što je Snowden učinio’.
Inače, nije ovo prvi put da Snowden biva predložen za Nobelovu naggradu: lani ga je za isto prijavio još jedan Skandinavac: Stefan Svallfors, švedski sveučilišni profesor sociologije. No lani mu je ‘Nobela za mir’ odnijela Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) (Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons) zbog priče o sirijskom kemijskom oružju. Pretprošle godine istu nagradu je dobila – Europska unija.
Još jedan dan za prijavu
U svijetu se već zbijaju šale kako je norveška kandidatura samo mamac SAD-a kako bi ga uhitili kad dođe po nagradu. Naime, Edward Snowden nakon bijega iz SAD-a preko Hongkonga navodno sada boravi u Rusiji koja mu je dala politički azil na godinu dana (do početka kolovoza ove godine), budući da od polovice lipnja prošle godine SAD traži i kazneno goni zbog špijunaže (otkrivanja državnih tajni). Zbog toga su i tražili njegovo izručenje, no to je odbijeno zbog bojazni Snowdena kako mu u domovini zbog ‘zviždanja’ prijeti smrtna kazna ili barem teško mučenje i dugotrajni zatvor. I prije nekoliko dana je ‘zviždač’ preko njemačkog novinara kazao kako ga ‘zasigurno žele ubiti, no ne boji se i spava mirno’.
Inače, kandidature za ovogodišnju nagradu se mogu prijaviti još do subote 1. veljače, a prijedlog, među ostalima, može dati i bilo koji član parlamenta neke države, pa tako i domaći saborski zastupnici.
Tako su, eto, za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir predloženi i srpski premijer Ivica Dačić i kosovski premijer Hashim Thaçi, zajedno s visokom predstavnicom EU-a za sigurnost i vanjsku politiku Catherine Ashton.
Tko je sretni dobitnik novčanog iznosa od otprilke milijun eura – znat će se u listopadu ove godine.
