Neovisni novinarski portal
15.11.2019.
MEDIJI
Maja Sever, jedna od voditeljica ukinute Hrvatske uživo (Foto HRT)

Nagrade HND-a:
Maja Sever novinarka godine

Maja Sever, jedna od voditeljica ukinute Hrvatske uživo (Foto HRT)

U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, održana je tradicionalna godišnja dodjela nagrada Hrvatskog novinarskog društva za radove objavljene u 2017. godini. Novinarkom godine proglašena je novinarka HTV-a Maja Sever.

– Ova mi nagrada jako znači. No, prije dolaska u HND kolegica mi je javila da je tijekom prijepodneva dvoje ili troje naših kolega dobilo otkaz. Ti ljudi koji su danas dobili otkaz su se posljednjih dana borili glasno na svoja radna prava i prava na rad i bunili se što se moraju snimati reklamne razgovore s vladajućima. To je poruka na dan slobode medija i to je ono protiv čega se moramo boriti. Posebna mi je čast da je nagradu dobila i redakcija Hrvatske uživo, redakcija koja se 14 godina borila za slobodu javne riječi, za novinarstvo. Ova je nagrada isto tako nekakav znak i nekakva poruka. Na kraju, nema predaje, slobodno društvo ne postoji bez slobodnih medija, za to se moramo svi skupa boriti, rekla je Maja Sever primajući nagradu.
“Maja Sever je profesionalnim je angažmanom pomogla radu i aktivnosti mnogobrojnih udruga i pojedinaca koji su teško dobivali „minutažu“ u prime timeu. Upravo su u mozaičnoj emisiji HRT-a „Hrvatska uživo“, koju je vodila i uređivala, pravo javnosti, a potom i ostvarivanje svojih prava, dobile majke njegovateljice djece s najtežim invaliditetom, udruga djece s Down sindromom, socijalno najugroženiji, humanitarne i braniteljske udruge, sindikati, predstavnici manjina i brojni drugi. Pratila je i otvarala brojne teme vezane za znanost, kulturu, školstvo i sport. Nakon lanjskog ukidanja emisije „Hrvatska uživo“ nastavila je raditi u emisiji „Nedjeljom u 2“. U fokus je uvijek stavljala na čovjeka i tako vratila povjerenje u javni servis koji se obraća najranjivijima. Zbog svog je rada, ne pristajući na neprofesionalnost, kompromise, poluistine, šutnju i poltronstvo, nerijetko izložena napadima, prijetnjama i prozivkama.”, stoji u obrazloženju nagrade.
Od ukupno 500 članova Hrvatskog novinarskog društva, koliko ih je pristupilo glasanju, za Maju Sever je glasalo njih 203. Za istu je nagradu Ocjenjivački odbor nominirao i novinara Večernjeg lista Hassana Haidara Diaba, koji je dobio 90 glasova, novinara N1 televizije Hrvoja Krešića, za kojeg je glasalo 58 članova te urednicu emisije Provjereno Nove TV Ivanu Paradžiković, koja je dobila 97 glasova.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je novinarka Kristina Turčin za tekst “Ni bračni par bez djece nije obitelj”, objavljen 28. rujna 2017. godine u Jutarnjem listu.
“Ekskluzivnost i važnost, zanimljivost, aktualnost, značenje teme… Sve to, pa i više, ugradila je u svoj rad Kristina Turčin obilježivši tekstom „Ni bračni par bez djece nije obitelj“ kao i serijom pratećih tekstova prošlu godinu. No, tema koju je otkrila, marljivo pratila – i dalje marljivo prati – donoseći nove detalje, otkrivajući mračne namjere pokušaja guranja društva stoljećima iza nas, nije obilježila samo prošlu godinu. Prelila se ona i u današnjicu ulazeći duboko u sve pore društva.
Na nimalo pompozan način napisala je nešto što ima utjecaj ne samo na jako puno pojedinaca već i društvo u cjelini, jer razotkriva jedan mračan plan šačice srednjovjekovnih aktivista koji su se domogli politike i sada žele zamračiti umove svih nas. Uvjeriti nas da bismo trebali živjeti po nečijoj strogo kreiranoj mjeri i osjećati se, u najmanju ruku, manje vrijednima ako ne živimo na toj ravnoj crti…
Mračne nakane iz samog vrha politike koje su trebale biti ugrađene u novi Obiteljski zakon Kristina je razotkrila, podigla javnost na noge, a snažna reakcija političare je natjerala da povuku zakonski prijedlog. No, ponovo su pokušali, nešto suptilnije, ugraditi u zakonodavstvo ideje prošlosti. I opet su se sapleli o Kristinino pero. Dokaz je ono da sektorski novinari, ma koliko nas se pokušavalo uvjeriti da „svi mogu sve“, nisu i ne mogu biti prošlost. Njeni tekstovi izvrsna su kombinacija dubokog poznavanja tema o kojima piše, ali i emocionalne snage, zbog čega čitatelji ne ostaju ravnodušni.” stoji u obrazloženju ocjenjivačke skupine za pisano novinarstvo u sastavu – Gabrijela Galić (predsjednica), Orhidea Gaura Hodak, Gordana Grgas, Daniel Kasap, Mislav Šimatović i Nefreteta Zekić Eberhard.
Ista ocjenjivačka skupina dodijelila je nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2017. godinu Saši Zinaji, fotoreporteru Nacionala za fotografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na premijeri baletne predstave „Labuđe jezero“ u HNK.
“Uhvatiti trenutak okom i kamerom, zabilježiti ga za vječnost i ne ostaviti prostora za velika objašnjenja –san je svakog fotoreportera. Upravo to postigao je Saša Zinaja fotografijom koja govori više od tisuću riječi. Iznimno spretno ulovljenim trenutkom šoka koreografa Vladimira Malakhova na premijeri baleta Labuđe jezero u zagrebačkom HNK kada se, mimo svih običaja i protokola, na scenu popela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kako bi čestitala ansamblu, Saša je oslikao ne samo konkretan događaj već i puno više. Ovjekovječio je ne samo trenutak koji, kada je Predsjednica u pitanju, obilježava prošlu godinu, već i cijeli njezin mandat. Ta fotografija ne govori samo o Predsjednici države, već predstavlja sliku hrvatske politike. Ona je metafora svih slave i moći željnih.”
Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani pripala je dugogodišnjoj novinarki Hrvatskoga radija Višnji Biti.
“Cijeli je profesionalni vijek – govorimo o gotovo pola stoljeća – posvetila tinejdžerima. Bila je još studentica kad je krajem sedamdesetih na Hrvatskom radiju pokrenula emisiju „Zašto tako“ i jedva starija od svojih sugovornika koji su joj se rado povjeravali. Bilo je to prvi put da netko u radijskom programu otvoreno govori o svojim intimnim problemima, ljubavi, svojem mjestu u obitelji, pubertetu, ali i o malignim bolestima, mucanju, poremećajima u prehrani, maloljetničkim trudnoćama, razvodima roditelja…
U tome su joj od velike pomoći bili stručni suradnici i konzultanti iz Ureda pravobraniteljice za djecu, UNICEF-a i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, brojni psiholozi, pedagozi, liječnici – no glavne zvijezde njezine emisije uvijek su bili mladi i svi problemi s kojima se suočavaju odrastajući. Mnogi od njih danas su poznati sportaši, gitaristi i violinisti, astronomi i znanstvenici, liječnici, sveučilišni profesori i novinari.
Višnja Biti, novinarka i urednica na Hrvatskom radiju, uspjela je svojom emisijom pitanja djece i mladih tijekom desetljeća predanog rada s margine medijskog prostora staviti u fokus pažnje. Njezin je novinarski rad svojevrsna kronologija života djece, mladih i njihovih obitelji posljednjih 40 godina u Hrvatskoj.
Životni opus Višnje Biti ostat će sačuvan i nadamo se javno dostupan svakome koga bi zanimalo kako su, primjerice, mladi živjeli na Unijama, Šolti ili Silbi 80-ih godina prošlog stoljeća. Sreća je da Hrvatska radiotelevizija svoj arhiv ipak čuva bolje nego što brine za one koji ga svojim autorskim doprinosom stvaraju.”, stoji u obrazloženju nagrade.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2017. godinu dobila je Dora Kršul za rad „Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije, isključena djeca iz romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u razvoju“, objavljen 1. srpnja 2017. godine na portalu Srednja.hr
“Zahvaljujući njegovoj analitičnosti i iscrpnosti, rad kolegice Dore Kršul možemo smatrati poželjnim putokazom za današnje novinarstvo. Njezin rad pokazuje da to novinarstvo (ipak) još uvijek može i mora biti analitično i „zahtjevno“ za čitatelje, nasuprot prevladavajućem trendu banalizacije i reduciranja svih novinarskih formi. Tek ako je takvo, novinarstvo daje ozbiljnost i smisao javnom prostoru. Krajnji politički učinak članaka kolegice Kršul bio je odlazak prof. dr. Dijane Vican s mjesta predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja.
Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo prihvatila je mišljenje predlagača ovoga rada, glavnog urednika portala Srednja.hr, da je istraživanjem procesa obrazovne reforme Dora Kršul demistificirala pokušaj vladina sakrivanja iza kulisa  sofisticiranih termina poput „struke“, „strategije“, „akcijskih planova“, „ciljeva,“, „mjera“, „aktivnosti“… Njezini istraživački članci o obrazovnoj reformi privukli su veliku pažnju stručne i šire javnosti, a kulminirali su upravo predloženim radom “Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije…”.
Premda nije presudno za ocjenu samog nagrađenog članka, dodjelom ove nagrade odupiremo se čestim pokušajima omalovažavanja autentičnog i odgovornog novinarskog rada koji dolaze iz političke sfere. Podsjećamo da je premijer Andrej Plenković za rad kolegice Kršul izjavio kako se radi o „istraživačkom pokušaju“ i o „preživahnom mistificiranju radnog dokumenta koji je u fazi nacrta“ – i s indignacijom odbijamo takve kvalifikacije.” stoji u obrazloženju nagrade ocjenjivačke skupine u sastavu Toni Gabrić, predsjednik i članovi Melisa Skender, Nenad Jarić Deauenhauer, Maja Šurina, Andreja Žapčić.
Dora Kršul dobila je i nagradu  Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo također za tekst “Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije (…)”, objavljen na portalu srednja.hr.
Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo koju su činili predsjednik Mato Pejić i članovi Vlatka Koren, Davor Lončarić, Ivana Radaljac Krušlin, Vojislav Šiljak odlučila je da se nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2017. godinu neće dodijeliti.
Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo pripala je novinarki Nove TV Ivani Petrović za izvještavanje iz Haaga tijekom presude šestorici. Ocjenjivačku skupinu su činili predsjednik Mario Sladić i članovi Anka Bilić Keserović, Marijana Kranjec, Zoran Šprajc i Sabina Tandara Knezović.
Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2017. godinu dobivaju Zoran Marinović i Marino Grgurev za snimateljski prilog „Mosul, prva crta bojišnice“, prikazan na Novoj TV.
Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva objavljenih u 2017. godini natjecalo se 102 novinara. Za nagradu Nikša Antonini za najbolju novinsku fotografiju natjecalo se 23 autora, dok je za nagradu Žarko Kaić za najbolji snimateljski rad bilo prijavljeno 4 autora.
U kategoriji najzapaženijih novinarskih radova Marija Jurić Zagorka ove je godine bilo prijavljeno ukupno 64 novinara. Za nagradu za televizijsko novinarstvo konkuriralo je 22 autora, za nagradu za pisano novinarstvo 15, radijsko 4, internetsko 13 te 10 za istraživačko novinarstvo.
HND je ovom prigodom, na Svjetski dan slobode medija, ugostio predstavnike i korisnike Centra za integraciju izbjeglica “SOL”, Isusovačke službe za izbjeglice. Predstavnica Centra Kristina Samardžić pozvala je građane da podrže nedavno pokrenutu crowdfunding kampanju Centra „Jučer stranci, danas susjedi“ te svojom uplatom podrže aktivnosti Centra.
Na svečanosti dodjele nagrada govorio je predsjednik HND-a Saša Leković, ocjenjujući stanje u novinarstvu i medijima.
“Ono što se događa s novinarima i medijima širom svijeta na žalost ne dopušta nam da na Svjetski dan slobode medija slavimo medijske slobode već nas obvezuje da podsjetimo na činjenicu da su medijske slobode u mnogim zemljama i dalje ozbiljno ugrožene, a u nekima čak i zatvaranja i ubojstva novinara (i to ne samo na ratnim područjima) nisu incidenti nego cijena na koju moraju računati svi oni koji se novinarstvom bave bez autocenzure i ne ustuknu zbog straha od mogućih posljedica”, poručio je Leković.

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI