Neovisni novinarski portal
20.4.2019.
POLITIKA
Zdenko Duka,predsjednik HND-a

Zdenko Duka, predsjednik HND-a:
Neovisnih medija manje nego prije 15 godina

Zdenko Duka,predsjednik HND-a

Teško da je u hrvatskom novinarstvu bilo težih dana i veće nesigurnosti. Privatizacija medija radikalno se odrazila i na materijalni položaj novinara ali i na njihove etičke standarde,pa više nije bitno kvalitetno, koliko komercijalno novinarstvo jer ono donosi profit vlasniku (izdavaču). Nije slučajno da ovaj portal, koji je nastao kao neka vrst „pokreta otpora “tabloidizaciji i trivijalizaciji medija, otvaramo interviewom s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, Zdenkom Dukom koji je, besumnje najpozvaniji komentirati najdublju krizu koju pamtimo u ovoj, nekoć prestižnoj i uglednoj profesiji.

Je li na djelu globalna kriza medija čiji je tek eho potonuće domaće medijske scene,ili nam se događa nešto autohtono hrvatsko, što poražavajuće utječe na stanje profesije?

Prije svega,na ovakvo stanje utjecala je opća ekonomska kriza,a zatim kriza tiskanih medija koji su najviše stradali pod opterećenjem Interneta,jer su ljudi zbog on-line novina sve manje čitali klasične tiskovine.Tu je i nikad gora financijska pozicija vlasnika-izdavača,kao posljedica činjenice da su se mnogi od njih bavili istodobno i drugim,a ne samo medijskim poslovima, u njih ulagali i ostali bez novca.Naši najveći izdavači danas imaju sve pod hipotekama,de facto su banke vlasnici njihove imovine.Završe li u stečaju banke će preuzeti i njihove medije,naravno s ambicijom da ih prodaju,ali je pitanje tko će to uopće kupiti.

Gore stanje je i u Rumunjskoj i Bugarskoj

U Americi se drastično režu troškovi, napose u tiskanim medijima, što je trend koji se proširio i u Europu. U našoj regiji,mislim na jugoistočnu Europu,puno gora situacije je u Bugarskoj i Rumunjskoj,nego kod nas. Konzekventno krizi,sve je manje novinara u klasičnom radnom odnosu, na neodređeno, a sve je više freelancera. U svijetu je taj trend još izraženiji, gdje ih je gotovo 50 posto. I kod nas,u velikim novinama, je skoro 40 posto novinara tzv.slobodnjaka.Svijetli primjer je riječki Novi list u kojem nema ni honoraraca ni RPO-a, svi su stalno zaposleni.

Koliko je danas u Hrvatskoj registriranih novinara?

Takav podatak nema ni Zavod za statistiku.Procjenjuje se,međutim,da je novinara između 6 i 7 tisuća.S tom brojkom,okvirno,barata čak i Ministarstvo kulture koje upravo radi na medijskoj strategiji.

A  nezaposlenih je…?

Oko 750- 800. U zadnje tri godine broj nezaposlenih novinara se udvostručio. Među nezaposlene se ubrajaju oni koji su radili kao novinari pa završili na burzi, ali i oni koji su diplomirali na nekom od novinarskih fakulteta i sada čekaju prvi posao,a takvih godišnje izlazi oko sto. Novinari koji nisu imali standardni radni odnos nisu ni evidentirani na Zavodu, a mi znamo da u svim redakcijama ima 40-50 posto takvih. Zato vjerujem da je broj nezaposlenih novinara,računamo li i honorarce i tzv.RPO,znatno veći od 800.

Koliko je kod nas registriranih medija, a koliko ih je u zadnje vrijeme ugašeno?

Trenutno je u registar upisano oko 800 tiskanih medija,ali bar 200 ih nema nikakve aktivnosti,pa se pretpostavlja da su ili u krizi ili su prestali s radom. Dakle,600 je aktivnih.Lokalnih TV postaja je 22, plus tri nacionalne, a radijskih postaja ima između 140 -150. U poslijednje četiri godine brisano je iz registra 487 medija,od čega 412 tiskanih. To su različite edicije, specijalistički mjesečnici, tjednici itd.

Očigledno su najviše stradale novine, one su prva i najveća žrtva internetskog novinarstva. Kako vratiti staru slavu tiskanih medija?

Budućnost tiskanih medija je u kombinaciji s portalima, pa danas svaka veća novina ima i svoje internetsko izdanje. Na Internetu se sve više zarađuje, ali još uvijek se, ni u najrazvijenijim zemljama ne može preživjeti samo s portalom. Iako, recimo New York Times, ili The economist i još neki imaju velike pretplate na svoja on-line izdanja, kao i visoke prihode od reklama. Međutim, mora se ići zajedno, kombinirajući tiskano i internetsko izdanje, jer razinu oglasa koju su novine nekad imale više nećemo doseći.

Kvalitetni tekstovi ostat će na papiru

Tiskane novine neće nikad izumrijeti, kvalitetni tekstovi ostat će na papiru, ali za opstanak novina nužno je naći konkurentan i efikasan model, najbolje u sprezi s Internetom. Modeli će se mijenjati, ali blagostanje koje smo imali u medijima prije deset godina, teško ćemo vratiti. Danas za manji novac novinari moraju raditi više. Nema više lektora, redaktora, novinari rade tri, četiri posla umjesto jednog, čak tonske i video snimke. Teško je raditi kvalitetno uz toliko dodatnih tehničkih poslova. Ali, to je danas tako.

Portala je sve više,čemu i tris.com pridonosi. Koliko ih je registrirano i ima li među njima profitabilnih?

Ne,kod nas nema profitabilnih portala. Tportal je vezan uz najjaču komunikacijsku tvrtku T-com, net.hr ima američkog vlasnika itd.,ali ne može se govoriti da je ijedan u pravom smislu profitabilan,a da nije vezan ili uz jaku kompaniju ili uz tiskani medij, pa se to onda iskompenzira. Index je još uvijek prvi među našim portalima, iako je u krizi.Inače, trenutno je oko 400 portala, i mislim da brojem možemo biti zadovoljni.

Koliko je hrvatsko novinarstvo, u ovim promijenjenim uvjetima,ostalo neovisno?

Novinarstvo je po sebi neovisna profesija,ali kao i sve, ovisi o novcu. Danas je i u svijetu i kod nas manje neovisnih medija nego prije 15 godina. Nekad je bilo puno neprivatiziranih medija o kojima je onda odlučivala politika. Mislilo se da će to biti eliminirano privatizacijom, a sad umjesto političara vlasnici, prema vlastitom interesu, uređuju medije.Teško je ostvariti punu neovisnost,ali možda je neko od rješenja udruživanje novinara u zadruge,kao što je slučaj u Sloveniji gdje se okupljaju oko lista Večer. Imali smo i u Novom listu novinare kao vlasnike, dok Robert Ježić nije kupio novinu.

Već drugi mandat ste na čelu Hrvatskog novinarskog društva.Što HND u ovakvim okolnostima može učiniti da zaštiti dignitet novinara i profesije?

Za zaštitu profesionalnih i socijalnih prava novinara je zadužen Sindikat novinara, osnovan 1990.g. Nažalost, u deset godina pregovora, nije donesen nacionalni kolektivni ugovor. A kolektivni ugovori koji su ranije pokrivali gotovo 70 posto novinara, prilično su narušeni, ne samo po visini plaća nego i razini drugih prava koja su izgubili.

HND, pak,može glasno govoriti,lobirati kod poslodavaca za veću zaštitu novinara i profesionalnosti, može putem Novinarskog vijeća časti ukazivati javno kakvo bi novinarstvo, kvalitetom i etičnošću, moralo biti. Društvo je imalo ključnu ulogu u osnivanju Vijeća za medije, u kojemu participiraju novinari s predstavnicima poslodavaca. Ono, nažalost još ne radi, i rekao bih da su ga poslodavci shvatili tek kao alibi pred javnošću. Tu je i zakonodavna uloga HND-a. Čekamo da Ministarstvo kulture izradi medijsku strategiju, nakon čega će se promijeniti i svi medijski zakoni. Ali,to je još daleko i ne vjerujem da će biti prihvatljivo bilo novinarima,bilo poslodavcima.

Društvo nam je ostarilo

HND ima 2797 članova, od toga 1632 muškarca i 1165 žena. Završen fakultet ili višu školu ima 65 posto članova, 49 je magistara,a prosječna dob članova je 52 godine.Da,Društvo nam je ostarilo…Stalno zaposlenih članova  je 1407, freelancera 643, umirovljenika 591, pripravnih 20 i 63 pridružena člana,a riječ je o uglednim ljudima koji se novinarstvom bave sporadično.Imamo 40-ak ogranaka,12 Županijskih vijeća i 11 zborova novinara.

Možemo li ovaj interview završiti u optimističnom tonu?Kakve su perspektive hrvatskom novinarstvu?

Činjenica je da ovo više nije dobro plaćen posao kakav je bio prije deset, ili relativno dobro plaćen kao prije pet godina. S obzirom na obrazovanje potrebno za novinarski posao, imamo plaće ispod prosjeka. Jedino na HTV-u nisu uopće padale, a u svim mainstream medijima su smanjene od 20-40 posto. Na radijskim postajama su čak ponižavajuće niske. S obzirom da na privatnim lokalnim televizijama ,kojih je 22, radi više od tisuću ljudi, a na radio postajama, kojih je oko 150, preko 1500 ljudi,jasno vam je da većina novinara u Hrvatskoj zarađuje vrlo malo. Unatoč svemu, novinarstvo je i dalje značajan posao. Ako govorimo o politici, činjenica je da više ne mogu proći neki evidentni sukobi interesa političara, ne može se više zataškati gotovo ništa, jer ako ne objave mainstream mediji, objavit će portali. Novinarstvo kod nas nije izgubilo svoju kritičnu ulogu. Odgovornost u društvu i javnosti je porasla i zbog našeg posla,dakle,zbog medija i to ohrabruje,iako su novinari i mediji sve ranjiviji. Eliminirati kvalitetne novinare, ako ne odgovaraju interesima poslodavca, danas je vrlo lako. Tko ima novac ima i utjecaj, a posljedica toga je da smo kao društvo pali jer su socijalne i etičke vrijednosti minimizirane, a socijalna država u uzmaku. Čak i u Njemačkoj, Francuskoj, ili skandinavskim zemaljama koje bi nam mogle biti uzor. Želio bih biti optimist, ali ako ne vidimo kako se ekonomski izvući,teško je govoriti o boljim danima za hrvatsko novinarstvo.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI