LNG terminal na Krku je nepotreban, ali i skup projekt s upitnom tržišnom potražnjom pa će u velikoj mjeri biti plaćen novcem poreznih obveznika ili potrošača. Vlada RH gura ovaj projekt suprotno interesima lokalnog stanovništva i potrošača, slabo je transparentan i ne poštuje javno mnijenje. Zaključak je to izvještaja kojeg su danas objavile udruge Zelena akcija i Friends of the Earth Europe, a koji razbija mitove i otkriva ispravne činjenice o tom projektu.
U izvještaju se analiziraju i argumenti Vlade i tvrtke LNG Hrvatska o navodnoj važnosti LNG projekta za sigurnost opskrbe i diverzifikaciju dobavnih pravaca. Uzimajući u obzir postojeću plinsku infrastrukturu i projekte koji su trenutačno u izgradnji u regiji, Hrvatska i njezine susjedne zemlje već su energetski sigurne i dovoljno otporne. To znači da je LNG terminal na Krku nepotreban, a još više ako se uzme u obzir planirano smanjenje potražnje za plinom diljem Europe u nadolazećim desetljećima..
Krčki terminal promoviran je kao sredstvo za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, ali u stvarnosti će samo povećati ukupni kapacitet plinske infrastrukture i nastaviti
s još većim ruskim izvozom plina u EU, cinično podržan od velikog broja država članica EU-a koje su više zainteresirane za niske cijene plina nego za energetsku sigurnost, ističe se u izvješću.
LNG terminal na Krku, u kojem god obliku bi bio, daleko je od jeftinog, a njegovu visoku cijenu platili bi vjerojatno porezni obveznici i korisnici plina, bez njihova pristanka. Tržište ga ne želi i nije spremno platiti za njega. Osim toga, LNG je skup, pa stoga najvjerojatnije neće pomoći smanjiti cijena plina u Hrvatskoj. Štoviše, mogao bi je čak povećati, navodi se u izvještaju “Plinske iluzije-razbijanje mitova o krčkom LNG terminalu”.
LNG terminal na Krku neće smanjiti ovisnost o ruskom plinu
Jedan od argumenata koji se servira javnosti kao opravdanje za LNG terminal na Krku je i kako on osigurava neovisnost o ruskom plinu, no to nije istina ističu iz Zelene akcije:
“Izgradnja nove plinske infrastrukture u borbi protiv ruske dominacije na tržištu plina nije samo pogrešna, već i propala strategija: velik dio postojeće infrastrukture uglavnom je nedovoljno iskorišten, a nekoliko novih projekata u izgradnji će ustvari dovesti još više ruskog plina u Europu. Kako bi se poboljšala energetska sigurnost Hrvatske i susjednih zemalja te dekarbonizirali njihovi energetski sustavi, postoje i druga dokazana, troškovno konkurentnija i mnogo održivija rješenja. Konkretno, smanjenje energetskih potreba putem programa energetske učinkovitosti i projekata obnovljivih izvora energije.”


