Znanstvenici koji sudjeluju na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP31 „nalazi se pod ozbiljnim i vrlo politiziranim napadom“, rekao je Laurence Tubiana, svojevrsni veteran napora za ujedinjenje svjetskih vođa oko klimatskih promjena i jedan od arhitekata Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, javlja Inside Climate News.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama , osnovan 1988. godine radi informiranja međunarodnih pregovora o klimi, redovito objavljuje tisuće studija o porastu temperature, porastu razine mora, topljenju leda i strategijama prilagodbe sve intenzivnijim utjecajima globalnog zagrijavanja. No tri zemlje – Rusija i Saudijska Arabija, obje glavni proizvođači fosilnih goriva, te Indija, koja čini procijenjenih 14 posto globalne potrošnje ugljena – blokiraju napredak u budućim izvješćima, prema znanstvenicima  koji sudjeluju u COP-u 31 i neovisnim promatračima.

-Te zemlje čine sve što mogu kako bi usporile proces. Postaju manje diskretne u svojim naporima, , jer sve više smatraju da su njihova gospodarstva ugrožena uvjetnim sporazumom o prelasku s ugljena, nafte i plina postignutim tijekom COP28, Konferencije stranaka 2023. u Dubaiju – kaže Tubiana.

-Trenutni zastoj posebno je zabrinjavajuć, „jer znamo da se klimatski problemi ubrzavaju i potrebno nam je puno podataka i komunikacije kako bismo razumjeli što se događa – rekla je Mary Robinson, bivša predsjednica Irske i bivša posebna izaslanica Ujedinjenih naroda za klimatske promjene.

Robinson je rekao da ovo nije prvi put da su neke države pokušale opstruirati znanost. Nedavni primjeri uključuju napade kojima se pokušava potkopati nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš o “prekoračenju”, koje zaključuje da ne postoji način da se izbjegne dosezanje cilja zagrijavanja od 2,7 stupnjeva Fahrenheita u Pariškom sporazumu.

Prema procjeni IPCC-a iz 2023. godine ,  fosilna goriva čine procijenjenih 80 do 90 posto emisija ugljikovog dioksida koje zagrijavaju planet.

Međunarodni panel za klimatske znanosti oslanja se na dobrovoljne donacije zemalja članica za financiranje svog rada, uključujući periodične procjene, od kojih neke informiraju korake propisane Pariškim sporazumom. Panel još nije odredio proračun za sljedeću godinu, što bi potencijalno moglo odgoditi znanstveno izvješće potrebno prije sljedeće godine UN-ove klimatske konferencije.

„Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, sektor nafte i plina postao je mnogo agresivniji“, rekao je Tubiana. „Mislim da je to dijelom zato što vidi da njegova dominacija nad tržištem energije počinje slabjeti.“

Naftne i plinske tvrtke gube tlo pod nogama u prometu jer prihvaćanje električnih vozila u Aziji raste brže od očekivanog, rekla je, dodajući da izvješća Međunarodne agencije za energiju pokazuju da će se potražnja za fosilnim gorivima usporiti.

„Ulagači čuju poruku da dolazi pad, a te su vlade to uzvratile“, rekla je.

Izvješće IPCC-a iz 2023. zaključilo je da bi postojeća i planirana infrastruktura za fosilna goriva potaknula globalno zagrijavanje iznad cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja što bliže 2,7 stupnjeva Fahrenheita iznad predindustrijskog prosjeka.

Tubiana smatra da sve veći broj zemalja smatra da je prijelaz s fosilnih goriva put prema većoj energetskoj neovisnosti i sigurnosti, dok oni koji se protive toj promjeni postaju „sve ljutitiji i glasniji“.

„Opasnost je“, kaže, „da sa sobom povlače i druge zemlje koje nisu nužno predane tom stavu.“

Najnoviji nacrt dokumenta s odlukom konferencije naglašava važnost procjena za pregovore. Neke zemlje također žele uključiti formulaciju koja bi mogla pomoći u rješavanju zastoja znanstvenog panela, ali iste zemlje koje odugovlače IPCC opiru se tom nastojanju.

Ministri za klimu, okoliš i energetiku koji sudjeluju u trenutnom krugu pregovora mogli bi posebno pomoći IPCC-u da prevlada političke prepreke s kojima se suočava, rekao je Bill Hare, izvršni direktor Climate Analyticsa, međunarodnog instituta za klimatsku znanost i politiku.

Hare je rekao da bi zemlje koje sudjeluju u razgovorima UN-a trebale zagovarati kontinuiranu podršku IPCC-u. Ako panel ne može pružiti potrebnu znanost o klimi „zbog političkih prepreka koje je stvorio mali broj zemalja, to bi bio povijesni korak unatrag za vezu između znanosti i međunarodnog klimatskog procesa“.

Robinson je rekao da neke od najmanje razvijenih zemalja svijeta i malih otočnih država “očajnički trebaju” izvješća međunarodnog panela jer ne mogu same provoditi procjene klime.

„Trebamo autoritativnu, legitimnu znanost IPCC-a, koja nas je od početka vodila u cijelom ovom klimatskom procesu“, rekla je. „To je samo znak teških vremena u kojima se nalazimo da se moramo boriti za to. Jedva mogu povjerovati.“

Ilustracija: izlijevanje nafte