Europski znanstvenici upozoravaju: megafarme ugrožavaju vode, tlo i zdravlje, no unatoč upozorenjima Europe o štetnosti, Hrvatskoj i dalje prijete nove megafarme, javljaju iz udruge Prijatelji životinja. O višestruko štetnoj i lošoj politici aktualne hrvatske vlasti da državu prepusti inozemnim ‘ulagačima’ u industrije koje nepovratno uništavaju okoliš i truju vode, zrak i tlo, te troše nevjerojatne količine pitke vode i energije, te o tome kako se većina građana Hrvatske protiv toga buni i prosvjeduje se već izvještavalo, no opasnost i dalje prijeti. Evo sada i europski znanstvenici govore o štetnosti megapogone od kojih mudrije države bježe i tjeraju je od sebe, a koje hrvatske vlasti, slično kao u diktatorskim režimima npr. u Srbiji i zemljama Afrike, predstavljaju kao uspjeh i razvoj, premda se radi o svojevrsnoj rasprodaji države.

Goleme količine životinjskog gnoja iz industrijskog stočarstva ozbiljna su prijetnja europskim vodama, upozorava novo znanstveno izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2026. godine. Nakon što su u Hrvatskoj planovi za izgradnju više od 20 megafarmi i klaonica ukupnog kapaciteta većeg od 200 milijuna pilića godišnje izazvali snažan otpor građana i udruga, a dio projekata u međuvremenu je zaustavljen, ovo upozorenje dodatan je razlog za hitno zaustavljanje svih takvih zahvata, poručuju iz udruge Prijatelji životinja.

Goleme količine gnoja ugrožavaju vode, tlo i zrak

Izvješće upozorava na onečišćenja podzemnih i površinskih voda nitratima iz životinjskog gnoja. Posljedice mogu trajati godinama nakon smanjenja onečišćenja, a postojeći prag od 50 mg/L nitrata u vodi nije dovoljan za očuvanje vodnih sustava, iako su koncentracije uz megafarme nerijetko i višestruko veće. Zbog povećanog rizika od raka debelog crijeva, stručna skupina Sveučilišta u Aarhusu još je prošle godine preporučila snižavanje granične vrijednosti nitrata u pitkoj vodi na 6 mg/L.

Izvješćem upozorava i na posljedice onečišćenja tla fosforom te zraka amonijakom, povezanog s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima i prijevremenom smrtnošću.

Prosvjed protiv megaklaonica – Foto: Leona Teodorović/Index

Milijuni pilića u osjetljivom prirodnom području

Dva strana investitora u Hrvatskoj su planirala više od 20 megafarmi i megaklaonica pilića u četiri županije. Iako je nakon snažnog otpora građana i udruga zaustavljen dio projekata, opasnost nije prošla: dio projekata još uvijek nije obustavljen, a za dio obustavljenih investitori i dalje poručuju da ne odustaju od svojih planova. Megafarma Veliki Pažut, smještena unutar UNESCO-va Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i u blizini čak sedam zaštićenih prirodnih područja, započela je pokusni rad.

Stanovnici okolnih naselja već tijekom pokusnog rada prijavili su smrad, oštećenja cesti i kuća, te odlaganje gnoja u Zaštićenom krajobrazu rijeke Mure.

Studije nisu predvidjele zbrinjavanje gnoja i otpadnih voda

Udruge i građanske inicijative više od dvije godine upozoravaju na nedostatke studija utjecaja na okoliš, osobito u pogledu zbrinjavanja golemih količina gnoja i otpadnih voda. Njihovo se zbrinjavanje često prepušta neodređenim trećim stranama, bez preciznih podataka o lokacijama i udaljenostima. Nije izrađena ni cjelovita kumulativna procjena utjecaja svih zahvata na okoliš i društvo.

Iz Prijatelja životinja pozivaju nadležne institucije da hitno reagiraju i zaustave planirane pogone:

„Najnovije upozorenje europskih znanstvenika potvrđuje ono na što građani i udruge godinama upozoravaju: megafarme stvaraju goleme količine otpada i opterećenje za vode, tlo i zrak koje lokalni ekosustavi ne mogu podnijeti, što ujedno znači i rizike za javno zdravlje. Još uvijek imamo vremena zaustaviti izdavanje uporabne dozvole za megafarmu Veliki Pažut, koja nije smjela ni biti izgrađena, a koja već sada stvara ogromne probleme. Ostale planirane megafarme i klaonice još nisu sagrađene. Vidimo europska upozorenja, vidimo Dansku koja traži zabranu uzgoja brzorastućih pilića, vidimo što se događa u Velikom Pažutu. Krajnje je vrijeme za odlučnu reakciju nadležnih. Zaštita okoliša mora započeti sada, prije nastanka štete, kako nam se ne bi ponovio Gospić. Nećemo dopustiti da se zbog profita nekolicine investitora trajno uništavaju resursi koji pripadaju svima nama i budućim generacijama”, zaključuju iz Prijatelja životinja.