Svakim danom sve su češće vijesti o ‘sve manje ribe u moru’. O tome više znaju oni koji žive u priobalju, oni koji posjećuju ribarnice, a i oni koji su ribari, ribiči i poznavatelji lokalnih morskih (ne)prilika. Jedan od razloga su i promjene klime: Jadransko more je evidentno i zapanjujuće sve toplije: temperature i u njegovim najdubljim i inače najhladnijim dijelovima u periodima, čak i u zimska doba, enormno su visoke. Za one koji misle da to tamo neki znanstvenici i aktivisti šire paniku, neka znaju da je i danas, npr. u Dubrovniku, izmjerena temperatura mora od 19 stupnjeva Celzijusovih. To je, inače, potpuno netipično za ovo doba godine.
‘Domicilne’ ribe je sve manje, a u Jadran pristižu agresivnije i dosad neautohtone vrste, otpornije na ‘nove’ uvjete. No izuzev nevolja s klimom, još je veći problem bezgranićna ljudska pohlepa i glupost. Unatoč jasnim činjenicama koje upozoravaju kao bi riblji fond trebalo odmah i sad zaštititi strogim zabranama ribolova raznim tipovima mreža koje pustoše morsko dno i nedorasla jata plave ribe, u uvjetima opće korumpiranosti i nekompetencije među onima koji donose pravila, a onda i nadziru da li se ona poštivaju, to se ne događa. Tako se i danas, dok ovo čitate, uzduž obale potpuno bez pameti i kontrole mrežama tamane npr. jata neodoraslih oradi. To se čini bez straha od bilo kakvih sankcija, pa se golemi ulovi reklamiraju i mo društvenim mrežama, i prodaju za sitan novac. Uzalud apeli inspekcijama, ministarstvima, kapetanijama i policijama…

Devastatori društva i prirode uživaju posebnu zaštitiu, reklo bi se. Primjerice, dok stižu dramatična upozorenja kako treba pod hitno učiiti nešto kao bi se zaštititila srdela od izlova, istovremeno se u noćima pred očima priobalnog stanovništva mogu ugledati na stotine svjetala ribarskih brodova koo kao da žive u nekoj paralalnoj Hratskoj. Svi kao da se trude uništiti riblji fond što prije, ne shvaćajući kako ponajprije time unišravaju vlastitu egzisteniciju. Umjesto razumnog suzdržavanja i mudrog gospodarenja , postupa se mahnito kao da je sudnji dan, pa se grabi što više prije nego li svega nestane. A to bi se, sudeći prema riječima znanstvenika, moglo desiti puno prije nego što su i oni to predviđali. Klima, pretjerani izlov, posvemašne zagađenje mora previlkom količinom plovila i turista, uništavanje obalnog pojasa nasipanem i gradnjom, plastika i mikrolastika… sve to ubija Jadransko i druga mora.
Evo stoga sada vijesti iz udruge koja nastoji povremeno upozoriti na ovo i slično: Prijatelji životinja posjećaju kako je do 29. 11. u tijeku je javno savjetovanje o novim odobrenjima za koćarenje
– Ministarstvo produljuje odobrenja do kraja 2028., bez mjera zaštite mora i procjene ekoloških posljedica. U tijeku je javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom – kažu iz udruge Prijatelji životinja i navode da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svake dvije godine produljuje postojeći sustav odobrenja za pridneno koćarenje, iako je već odavno trebalo biti zabranjeno.

„Dok se ribarskom sektoru iznova osigurava kontinuitet obavljanja djelatnosti, zaštita morskoga dna i živog svijeta koji o njemu ovisi ponovno ostaje po strani. Ne možemo prihvatiti da se o budućnosti našega mora odlučuje bez odgovora na temeljno pitanje: koliko još štete naše more mora podnijeti kako bi se očuvao postojeći način ribolova?”, poručuju Prijatelji životinja.
Svake dvije godine novo produljenje bez cjelovite procjene štete
Upozoravaju da Prijedlog pravilnika u osnovi zadržava postojeći sustav izdavanja odobrenja za pridneno koćarenje i omogućava izdavanje novih odobrenja za sljedeće dvije godine, do 31. prosinca 2028. U njemu se uređuju uvjeti pod kojima će se ova ribolovna metoda nastaviti, ali izostaje procjena njezinih negativnih utjecaja na morsko dno i vrste koje ondje žive te uvođenje dodatnih mjera zaštite morskih staništa.
„Smatramo neprihvatljivim da Ministarstvo umjesto ukidanja predlaže produljenje odobrenja za koćarenje, a pritom nije javnosti predočilo podatke o štetnosti takva ribolova niti objašnjava na temelju čega se smatra opravdanim nastaviti s ovom praksom”, ističu iz Udruge.
Koćarenje uništava morsko dno i ugrožava bioraznolikost
Pridneno koćarenje jedna je od najrazornijih ribolovnih metoda jer se teške mreže i pripadajuća oprema povlače po morskome dnu oštećujući staništa i organizme koji ondje žive. Znanstvena istraživanja upozoravaju na ozbiljno smanjenje pridnenih ribljih populacija u Sredozemlju, a procjenjuje se da je čak 85 % analiziranih pridnenih ribljih populacija prekomjerno iskorištavano. Posebno zabrinjava stanje Jadrana i zapadnog Sredozemlja, gdje su zabilježeni dugoročni padovi populacija pridnenih riba, morskih pasa i raža. Istraživanja pritom upozoravaju na snažan utjecaj ribolovnog pritiska i neselektivnih ribolovnih alata.

Mrtva riba na ušću Neretve koncem travnja 2025.g. (foto TRIS/G. Šimac)
Europska sudska praksa potvrđuje mogućnost strogih ograničenja
Da zaštita morskih ekosustava može opravdati stroga ograničenja pridnenog ribolova, potvrđuje i sudska praksa Europske unije. Opći sud EU-a u svibnju 2025. odbio je tužbu njemačke ribarske organizacije protiv mjera Europske komisije kojima je ograničen ribolov pridnenim alatima u zaštićenim područjima Sjevernog mora. U lipnju 2025. isti sud odbio je i tužbe protiv zabrane ribolova pridnenim alatima u područjima s ranjivim morskim ekosustavima u sjeveroistočnom Atlantiku.
„Te presude pokazuju da se zaštita osjetljivih morskih područja može provoditi konkretnim i strogim ograničenjima ribolova, čak i kada im se protive interesi ribarskog sektora. Zaštita prirode ne smije se unaprijed podrediti gospodarskim interesima”, ukazuju Prijatelji životinja.
More ne može čekati sljedeće produljenje
Podsjećaju da je Europska komisija u Akcijskom planu za zaštitu i obnovu morskih ekosustava iz 2023. pozvala države članice da do 2030. postupno ukinu pokretni pridneni ribolov u svim zaštićenim morskim područjima, s posebnim naglaskom na područja Natura 2000 koja štite morska staništa i vrste. Stoga pozivaju nadležno Ministarstvo da odustane od pukog produljenja postojećeg sustava odobrenja i pokrene izradu cjelovite procjene utjecaja pridnenog koćarenja na morska staništa i vrste.
Prijatelji životinja ostaju pri zahtjevu da se odobrenja za pridneno koćarenje ne produljuju nakon 31. prosinca 2026. godine i da se pokrene postupno ukidanje ove destruktivne metode ribolova. Pozivaju i građane da se do 29. studenoga 2026. godine putem portala e-Savjetovanja uključe u javnu raspravu i podrže taj zahtjev.
Više informacija i peticija za zabranu koća nalaze se na www.zabranimo-koce.net.



