-Sljedeći put kada prođete pored gradskog stabla, zastanite da cijenite kroz što je prošlo. Kao dijete, bilo je posebno osjetljivo na štetočine i bolesti, a da ne spominjemo vandalizam. Sada kada je odraslo, mora se nositi sa stalno rastućim temperaturama zbog efekta toplinskog otoka – sklonosti izgrađenog okoliša da upija sunčevu energiju i polako je oslobađa noću. – piše portal The Grist.
Mogli biste pretpostaviti da su gradska stabla u gorem položaju od svojih ruralnih kolega. No nova istraživanja sugeriraju da je urbana vegetacija otpornija nego što biste mogli pomisliti. Koristeći satelitske podatke od 2001. do 2022., istraživači su otkrili da se u više od tri četvrtine od 751 grada diljem svijeta biljni svijet bolje nosio s klimatskim stresovima poput ekstremnih vrućina nego zelenilo u okolnom krajoliku. U trećini tih općina drveće je pokazalo „dvostruku prednost“, gubeći manje zelenila od pritisaka, ali se i brže oporavljajući od njih.
Tako piše američki portal, no u Hrvatskoj stabla imaju i moćnijeg neprijatelja – lokalne i državne vlasti te bezobzirne ljude. Oni ih obaraju i pile kao da su bezvrijedna, posve suprotno oblicima ponašanja prema vegetaciji u drugim dijelovima svijeta u kojima upravljaju neki mudriji ljudi.
Uglavnom, piše The Grist, gradska vegetacija radi ono što najbolje radi: smanjuje temperature pružanjem sjene, potiče bioraznolikost stvaranjem staništa i ublažava poplave dopuštajući kišnici da se upije u tlo umjesto da se skuplja na betonu.
„Općenito, urbani okoliš je suroviji za vegetaciju – na primjer, temperatura zraka, a također i onečišćenje zraka“, rekao je Zhengfei Guo, ekolog sa Sveučilišta u Hong Kongu i glavni autor novog rada koji opisuje istraživanje. „Stoga su naši rezultati koji su otkrili da je urbana vegetacija otpornija od ruralne vegetacije vrlo iznenađujući.“
Što se onda ovdje događa? Istraživači smatraju da se ova povećana otpornost svodi na nešto bez čega nijedno drvo ne može uspjeti: vodu.
Arhiva, ilustracija: Stabla u Karlovcu popilana EU sredstvima (foto TRIS/G. Šimac)
-Ako ste ikada vidjeli da vaš lokalni odjel za parkove ili neprofitna organizacija sadi drvo na ulici, možda ste primijetili da su postavili plastični mjehur oko njegovog debla . To osigurava stalnu vodu za mladicu kako bi joj pomoglo da raste velika i jaka u svojim najosjetljivijim godinama. Drugdje u metropoli, ekipe osiguravaju da su zelene površine dovoljno hidratizirane. A u dvorišnim vrtovima, stanovnici koriste crijeva ili sustave za navodnjavanje kap po kap kako bi svoju floru održali zelenom. I sam izgrađeni okoliš nenamjerno pomaže u tome. Tradicionalni način projektiranja grada zahtijevao je što brže usmjeravanje vode u kanalizacijske sustave kako bi se spriječilo nakupljanje i poplave. Kako se kišnica slijeva sa zgrada i pločnika, ona se slijeva u prljave dijelove s drvećem, gdje se može upiti u tlo. – piše The Grist.
Što je sve što treba reći: urbana vegetacija često je njegovana u usporedbi s onim što divlje raste na selu. To je prednost dugoročno, ali dvostruko veća tijekom neumoljivih suša i sve jadnijih toplinskih valova. Dok seosko drveće suši, o njihovim sunarodnjacima u gradovima redovito se brine. „Pokazuju ovu vrstu velike sposobnosti otpornosti, najvjerojatnije zbog namjernog upravljanja od strane ljudi ili jednostavno zbog načina na koji smo gradove jednostavno projektirali za kretanje i rad“, rekao je Eric North, voditelj programa za urbano šumarstvo u Zakladi Arbor Day, koji nije bio uključen u novo istraživanje.
Za mnoge biljke u gradu, dodatna toplina zapravo može pomoći. Efekt gradskog toplinskog otoka podiže temperature možda za 20 stupnjeva Fahrenheita više nego u obližnjim ruralnim područjima, jer sav taj beton i cigla zadržavaju sunčevu toplinu. To je potencijalno smrtonosno za ljude, jer živa u termometrima ostaje visoka tijekom sitnih sati i uskraćuje tijelu vrijeme za hlađenje i oporavak. (Doista, noći se općenito zagrijavaju brže od dana .) Ali to može biti korisno za dobro zalijevane biljke, jer je fenomen na snazi i izvan ljeta. To produžuje sezonu rasta, pružajući nekim vrstama dodatno vrijeme za cvjetanje.
Zanimljivo je da, iako su ovi istraživači otkrili da je vegetacija općenito otpornija u gradovima, to je bilo više u urbanoj jezgri u usporedbi s vanjskim susjedstvima. Jedna teorija jest da je srce grada obično razvijenije, a parkovi rigoroznije održavani.
„Urbani rub nije tako stabilan kao urbana jezgra“, rekao je Guo.
Međutim, samo zato što svo to zelenilo uživa iznenađujuću otpornost, to ne znači da će to zauvijek trajati, jer utjecaji klimatskih promjena postaju sve strašniji.
„Neki novi načini razmišljanja o tome kako bolje održati urbano područje postat će sve važniji“, rekao je Jin Wu, ekolog sa Sveučilišta u Hong Kongu i koautor novog rada.
Za početak, gradovi pokušavaju dati prioritet sadnji domaćih vrsta, koje su možda već prilagođene da izdrže sušu. Također se okreću toplijim mjestima, uvozeći vrste za koje znanstvenici već znaju da tamo uspijevaju – u biti kako bi preduhitrili nadolazeće pečenje. Odabir drveća koje je otporno na sušu i ima velike krošnje donosi dvostruku korist, jer dodatna sjena štiti okolnu zemlju.
„Pretpostavljam da je to zapravo pokretački faktor ovdje“, rekao je North. „Da se vlaga koja je u tlu zadržava, umjesto da isparava s tla, pa je stoga biljkama dostupnija.“
-Gradovi također postaju pametniji u pogledu vode. Los Angeles, na primjer, gradi infrastrukturu „spužvastog grada“ , stvari poput zelenih površina uz cestu koje omogućuju vodi da upije tlo i skuplja se u cisternama umjesto da otječe u kanalizaciju. Također koristi tla za širenje – u osnovi divovske zdjele s prljavštinom, gdje se kišnica cijevima dovodi i procijedi u temeljni vodonosnik , iz kojeg se može crpiti tijekom sušne sezone. Uz pravilno upravljanje vodama, gradovi mogu ostati zeleni u izazovnim desetljećima koja dolaze. Na primjer, grade urbane vrtove koji donose sve prednosti zelenila općenito i osiguravaju hranjivu hranu za stanovnike . Znanstvenici također uzgajaju usjeve na krovovima u sjeni solarnih panela, proizvodeći čistu električnu energiju i povrće velikih dimenzija. Na čudan način, dakle, gradovi postaju sve ruralniji. Sada imamo dokaze da uz malo njege biljke mogu osigurati ne samo preživljavanje, već i napredak metropola. – piše The Grist.
Dakako, sve navedeno se ne odnosi na Hrvatsku.
Pilana (foto TRIS/G. Šimac)
