Zasad nema nekih razloga za globalni optimizam, unatoč sladunjavim optimističnim govorima o zelenoj tehnologiji i najavama na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP31 koja se upravo događa u Turskoj. Dva nova izvješća ponudila su oštar podsjetnik koliko je svijet još daleko od obuzdavanja globalnog zatopljenja; Climate Action Tracker., neprofitna grupa koja analizira klimatske politike, otkrila je da je planet još uvijek na putu da se zagrije za gotovo 5 stupnjeva Fahrenheita do 2100. godine (odnono 2,78 stupnjeva Celzijusovih). A to je porast koji bi uništio koraljne grebene, poremetio poljoprivredu i šume te otopio većinu svjetskog leda.
-U zasebnom biltenu, služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus izvijestila je da se globalno zatopljenje značajno ubrzalo od Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Kada je Pariški sporazum usvojen, predviđalo se da će prosječna globalna temperatura premašiti dugoročni prag pakta od 1,54 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka oko 2045. Nakon još jednog desetljeća globalnih klimatskih samita, sada se predviđa da će zagrijavanje prijeći tu referentnu vrijednost već 2029., prema Copernicusu. – javlja portal Inside Climate News.
Ova upečatljiva promjena sugerira da se globalno zatopljenje ubrzalo posljednjih godina“, napisali su znanstvenici EU-a. Čak i bez razumijevanja svakog aspekta nedavnog brzog porasta globalne temperature, „jasno je da stalno rastuće koncentracije stakleničkih plinova koje ljudska aktivnost ispušta u atmosferu ostaju glavni pokretač ovog trenda.“
Trenutna razina zagrijavanja već je izazvala smrtonosne i razorne poplave, šumske požare i katastrofalna urušavanja ledenjaka, rekla je švedska aktivistica Greta Thunberg , koja prvi put od 2021. sudjeluje na UN-ovim “Konferencijama stranaka” o klimi.
„Klimatska kriza je pitanje života i smrti“, rekla je. „Postupci onih na vlasti ovdje su potpuno odvojeni od stvarnosti. Dok govorimo, gubimo neprocjenjive živote, ekosustave i vrste koje nikada nećemo vratiti.“
Sarah Heck , analitičarka klimatske politike u Climate Analyticsu , međunarodnom institutu za klimatsku znanost i politiku, rekla je da vlade nisu uspjele značajno poboljšati izglede za zagrijavanje do kraja stoljeća.
„Naša poruka je jasna“, rekao je Heck. „Kolektivna akcija vlada u vezi s klimatskim promjenama zastala je petu godinu zaredom.“ Napore za ubrzanje odstupanja od fosilnih goriva poništili su novi projekti bušenja nafte i plina te vlade koje „odgađaju, slabe ili poništavaju svoje klimatske politike“.
Čak i prema najoptimističnijem scenariju, uz pretpostavku pune provedbe postojećih politika i obećanja, globalne temperature bi do 2100. godine porasle za više od 2 stupnja u odnosu na predindustrijske razine, što klimatolozi smatraju izuzetno opasnim porastom .
Iako je postignut napredak u razvoju obnovljivih izvora energije, „brutalna je istina da se ti pozitivni pomaci još nisu dovoljno brzo zbrojili da bi preokrenuli krivulju“, rekao je Niklas Höhne , istraživač s Instituta za novu klimu.
Razvoj novih naftnih i plinskih projekata pomalo je kao da otkrijete da vam hrana zagara, a zatim pojačate štednjak umjesto da ga isključite, dodao je.
Razglednica
Ulazeći u specifičnosti trenutnih pregovora na COP31 o globalnim ciljevima obnovljivih izvora energije, napomenuo je da su se suorganizatori konferencije Turska i Australija do sada protivili uključivanju riječi “čisto” u vezu s ciljevima elektrifikacije.
„Vrlo je teško razumjeti, a jedino objašnjenje koje mi pada na pamet je njihov interes za fosilna goriva“, rekao je Höhne .
Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika ugljena, a Turska je glavni potrošač ugljena, čiji energetski sektor i dalje uvelike ovisi o fosilnim gorivu koje najštetnije utječe na klimu. Čak i dok su domaćini ovogodišnje konferencije o klimi, nijedna zemlja nije ponudila konkretne planove za prelazak s fosilnih goriva.
Bill Hare, izvršni direktor tvrtke Climate Analytics, kritizirao je bogate, razvijene zemlje zbog nedostatka vodstva u djelovanju protiv klime, napominjući da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svog govora ovog tjedna na COP31 nije spomenula ništa o prelasku s fosilnih goriva.
„Vlade… na ovoj konferenciji stranaka imaju težak izbor“, rekao je Hare. Ako nastave podržavati fosilna goriva, „to bi čovječanstvo i naše ekosustave osudilo na nepremostivu ekonomsku štetu i nepovratni gubitak.“
Ugljen, kamen i željezo (foto TRIS/G. Šimac)
