Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću objavilo je priopćenje za javnost povodom posebno gnjusnih događaja koji se proteklih dana događaju u Srbiji i susjednoj BIH, te u prostoru društvenih mreža i nazadnjačkih srpskih medija. Radi se o veličanju i slavljenju nedavno preminulog Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca, odgovornog za neke od najgorih zločina u Hrvatskoj i BiH tijekom agresije Srbije na druge države. Upravo je duboko uznemirujuće i potresno kada se vide razmjeri slavljenja zvjerskog i dijalboličnog zločinca Mladića, a za rodbinu ubijenih i stradalih od srpskih zločina pod njegovim zapovjedništvom i duboko bolno i uvredljivo.
Upravo je tragična činjenica da dio naroda koji je izazvao jedan od natragičnijih ratova na ovim prostorima i dalje podržava razornu prosrpsku ratnu retoriku, te kako opet ništa nije naučeno iz još jednog teškog povijesnog poraza. No slično je i drugdje na Balkanu… Evo priopćenja Documente:
Grobovi ubijenih u Srebrenici (foto Wikipedia)
Činjenice o počinjenim ratnim zločinima ne smiju se relativizirati
Mislimo na žrtve iz Srebrenice, Škabrnje i drugih mjesta koja su poharale jedinice predvođene Ratkom Mladićem, bivšim zapovjednikom Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, pravomoćno osuđenim na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja. Prosvjedujemo što se deseci tisuća već danima opraštaju na stadionima, komemoracijama i ispraćaju od zločinca, ne nalazeći riječi pijeteta za stradale u zločinima. U uzavreloj atmosferi žalovanja, uz slabo prikrivenu podršku vladajućih u Srbiji i Republici Srpskoj, u Bosni i Hercegovini, zabrinuti smo za angažirane iz organizacija poput Fonda za humanitarno pravo, Inicijative mladih, Krokodila, Žena u crnom, kao i novinare i novinarke koji se suprotstavljaju zaboravu, zbog čega su često na udaru nasilnika. Kad izabrani predstavnici vlasti odbijaju priznati genocid u Srebrenici, nastavlja se ratna politika zbog koje su deseci tisuća ljudi ubijeni. Protestiramo što u relativizaciji zločina sudjeluju i pojedini visokopozicionirani političari iz Crne Gore. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću upozorava na neprihvatljive pokušaje negiranja počinjenih ratnih zločina, relativiziranja odgovornosti i osporavanja činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima.
Ratko Mladić osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici u srpnju 1995., kao i za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana i građanki Sarajeva te uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce. Osuda i kazna doživotnog zatvora pravomoćno su potvrđene 8. lipnja 2021. ispred Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS) u Haagu. Riječ je o činjenicama utvrđenima u višegodišnjim sudskim postupcima na temelju opsežne dokumentacije, materijalnih dokaza i iskaza velikog broja svjedoka. Odbijanje dijela političkih predstavnika u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori da ih prihvate ne može dovesti u pitanje činjenice utvrđene pravomoćnim sudskim presudama.
Posebno zabrinjavaju izjave kojima se nakon Mladićeve smrti umanjuje ili prešućuje karakter zločina za koje je osuđen, dok se istodobno osporavaju presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS). Takav odnos prema utvrđenim činjenicama nastavak je dugogodišnjih politika negiranja i relativizacije ratnih zločina u Srbiji i Bosni i Hercegovini, posebice u Republici Srpskoj, koje ozbiljno otežavaju suočavanje s prošlošću unutar i između društava post-jugoslavenskih zemalja.
Neprihvatljiva je i glorifikacija Ratka Mladića kojoj svjedočimo, kako dosad, tako i posljednjih dana, kao i sve prisutnije veličanje drugih pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca u društvima koja još uvijek nose posljedice ratova devedesetih. U Zvorniku su stotine ljudi prolazile gradom skandirajući Mladićevo ime, dok su u Bijeljini, Prijedoru, Banjoj Luci, Srebrenici i drugim mjestima organizirana okupljanja, paljenje svijeća i drugi oblici odavanja počasti. U Srebrenici, mjestu genocida za koji je Mladić pravomoćno osuđen, najavljeno je okupljanje uz poziv građanima da dođu u „Srpsku Srebrenicu“, koristeći upravo izraz koji je Mladić izgovorio u Srebrenici u srpnju 1995. godine. U Banjoj Luci i Beogradu njegovo je veličanje preneseno i na nogometne tribine, dok su u Srbiji transparenti i poruke podrške postavljani i u Novom Sadu, gdje je na Varadinskom mostu održana bakljada uz poruku kojom se Mladića otvoreno slavi. Posebno zabrinjava što svjedočimo organiziranim okupljanjima u kojima sudjeluju veteranska udruženja, navijačke i krajnje desne skupine, ali i politički dužnosnici i predstavnici institucija. Dodatnu težinu ima činjenica da se takva okupljanja održavaju i u sredinama u kojima su počinjeni masovni zločini, pred ljudima koji su ih preživjeli i obiteljima ubijenih.
Negiranje zločina i glorificiranje ratnih zločinaca posebno je bolno za žrtve, preživjele te njihove obitelji, jer ih tjera da ponovno prežive najteže trenutke svojih života, istovremeno umanjujući, čak negirajući, njihovu patnju. Poricanje i negiranje zločina doprinosi destablizaciji, polarizaciji i podjelama u društvima, umjesto povezivanja, izgradnje mostova i jačanja povjerenja među zajednicama.
Stoga pozivamo političke predstavnike, institucije, medije i građane u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori da poštuju pravomoćne presude MKSJ-a i MRMKS-a te sudski utvrđene činjenice o zločinima počinjenima tijekom ratova devedesetih. Negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, umanjivanje razmjera zločina i broja žrtava tih zločina, te veličanje njihovih počinitelja nisu prihvatljivi oblici političkog ili javnog djelovanja, nego ozbiljna prepreka suočavanju s prošlošću i izgradnji povjerenja. U vrijeme produžene političke krize i uoči izbora u Srbiji i Bosni i Hercgovini takve poruke i događanja doprinose osjećaju nesigurnosti i straha.
Podsjećamo da je Ratko Mladić ratne zločine činio i u Hrvatskoj. Kao načelnik stožera, a potom zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA, sudjelovao je u napadima na hrvatske gradove i sela, progonu civilnog stanovništva te razaranju civilnih objekata. Okružni sud u Šibeniku osudio ga je 8. srpnja 1992. u odsutnosti na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog tijekom 1991. godine, među ostalim tijekom napada na Kijevo i Vrliku, Sinj i okolna mjesta te šibensko područje. Pod njegovim zapovjedništvom Kijevo je gotovo potpuno razoreno i spaljeno, a njegovo stanovništvo protjerano. Postrojbe 9. korpusa JNA sudjelovale su i u napadu na Škabrnju i Nadin, gdje su 18. i 19. studenoga 1991. počinjeni teški zločini nad hrvatskim civilima. Mladić za zločine u Škabrnji nije bio optužen, no dokumenti korišteni u postupcima pred MKSJ-om potvrđuju njegovu zapovjednu ulogu u vojnim operacijama na tom području.
Poštovanje sudski utvrđenih činjenica i pravomoćnih presuda ne smije biti selektivno niti ovisiti o nacionalnosti počinitelja i žrtava. Negiranje i relativiziranje ratnih zločina te veličanje njihovih počinitelja zahtijevaju jasnu reakciju, bez obzira na to o kojim zločinima i počiniteljima govorimo.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Zločinac Ratko Mladić danas u sudnici (foto N1)
