Velika međunarodna podrška Arsenijeviću kojega je tridesetak napadača napalo dok je išao na komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici

Vladimir Arsenijević, srpski pisac i aktivist, brutalno je napadnut u središtu Beograda od strane tridesetak napadača. Napali su ga kada je izašao iz taksija  i uputio je prema mjestu a kojem je trebala biti održana komemoracija za žrtve Srebrenice, jedan od najvećih zločina u povijesti čovječansta, a koje su počinila srpska vojska i četnici. Nakon što su ga izudarali i oduzeli mu osobne stvari, grupa napadača koja je nalikovala na fašističke horde u najcrnjim povijesnim razdobljima, potom je ispisala poruke kojima veličaju srpskog ratnog zločinca  Ratka Mladića, a pod čijim je zapovjedništvom počinjen stravični genocid u Srebrenici, ali i mnogi drugi ratni zločini za vrijreme agresije Srbije na Hrvatsku i BiH. 

Napadači, za koje mnogi ocjenjuju kako su instruirani od strane radikalnih srpskih političara na vlasti, uspjeli su ostvariti svoj naum: komemoracija za žrtve Srebrenice na kraju nije održana ‘iz sigurnosnih razloga’.  Za slavije upućene u tragičnu povijest i sadašnjost, podsjetimo kako je i aktualni srpski predsjednik u to vrijeme bio svojevrsni suradnik i potrčko zloglasnog srpskog radikala Vojislava Šešelja. U nastavku prenosimo zajedničko priopćenje koje su povodom napada na Vladimira Arsenijevića u Beogradu i sprječavanja komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici potpisale brojne organizacije civilnog društva i istaknute osobe iz javnog života više država:

Zajedničko priopćenje regionalnih organizacija civilnog društva povodom napada na Vladimira Arsenijevića u Beogradu i sprječavanja komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici

[Beograd/Sarajevo/Zagreb/Priština/Podgorica], 11. srpnja/jula 2026.

Organizacije civilnog društva iz regije najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivista Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora festivala Krokodil, do kojega je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Prema svjedočenju samog Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gdje se trebala održati komemoracija u organizaciji koalicije „Ljudi pamte ljude”. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz sigurnosnih razloga — što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebao prisustvovati i ambasador Kraljevine Nizozemske u Srbiji, što ovaj napad dodatno izlaže i kao udar na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regiji.

Prizor organizirane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema odati počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tijekom Hitlerovih ofanziva u Drugom svjetskom ratu organizirano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje totalno zavlada.

Potpisnice ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.

Potpisnice ove izjave smatraju da:

• napad na Arsenijevića nije izolirani incident, već direktna posljedica višedesetljene politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode javne institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, usporedno veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude povijesnog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji inzistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
• Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama toleriraju i potiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad zaštitnicima kulture sjećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
• Sprječavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
• Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
• Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je desetljećima, kroz rad festivala Krokodil i osobni angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regiji i na svjetskoj razini. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa nasljeđem ratova devedesetih koji temelji na činjenicama. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.

Pozivamo:

1. Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljito i transparentno istraže napad, identificiraju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
2. Državna tijela da osiguraju fizičku zaštitu Vladimiru Arsenijeviću, kao i svim aktivistima koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišoj razini.
4. Najviše državne dužnosnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu s praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid povijesnog revizionizma — jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
6. Institucije Republike Srbije da 11. srpnja/jula uvrste u službeni kalendar datuma koji se obilježavaju, čime bi se doprinijelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja temeljenu na činjenicama.
8. Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Europske unije da osude ovaj napad, prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
10. Medije i javnost u regiji da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.

Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista „Ljudi pamte ljude” i svima onima koji se, usprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju zalagati za istinu, pravdu i pomirenje u regiji.

POTPISNICI PRIOPĆENJA (152)

ORGANIZACIJE (72)

1. Akcija za ljudska prava – Human Rights Action (HRA) – Podgorica
2. Antifašisti Cetinja
3. Antifašistička liga Republike Hrvatske
4. Bacači sjenki – Hrvatska
5. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori – Podgorica
6. Centar za biopolitičku edukaciju – Srbija
7. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) – Podgorica
8. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Zagreb
9. Centar za građansko obrazovanje – CGO – Podgorica
10. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) – Podgorica
11. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
12. Centar za monitoring i istraživanje – CeMI – Podgorica
13. Centar za nenasilnu akciju – Beograd
14. Centar za nenasilnu akciju – Sarajevo
15. Centar za obuku i obrazovanje – Podgorica
16. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) – Podgorica
17. Centar za ženska prava / Women’s Rights Center – Podgorica
18. CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
19. Crnogorski PEN centar
20. Crnogorski ženski lobi (CŽL) – Podgorica
21. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika – Podgorica
22. Crnogorsko filološko društvo
23. DAH Teatar – Beograd
24. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošču, Zagreb
25. Domino – Hrvatska
26. Dramski studio Prazan prostor – Podgorica
27. Dugine obitelji – Hrvatska
28. Eduko plus – Podgorica
29. EXPEDITIO – Kotor
30. Fond za humanitarno pravo – Beograd
31. Fond za humanitarno pravo – Kosovo
32. Forum Bošnjaka – Podgorica
33. Građanska alijansa – Podgorica
34. Građanska inicijativa 21. maj – Podgorica
35. Građanske inicijative – Beograd
36. Impuls – Tutin
37. Inicijativa Za Hrvatsku slobode
38. Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska
39. Inicijativa mladih za ljudska prava – Podgorica
40. Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija
41. Institut za medije Crne Gore – Podgorica
42. Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan
43. IUSTICOM – Holandija
44. Juventas – Podgorica
45. Koračajte sa nama – Phiren Amenca – Podgorica
46. Liberal Alternative Institute – North Macedonia
47. Multimedijalni institut – Hrvatska
48. Muzej devedesetih – Beograd
49. Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) – Novi Sad
50. NO SH/T mreža – Hrvatska
51. NOVA Centar za feminističku kulturu – Podgorica
52. Novinarski krug – Podgorica
53. NVO PRIMA – Podgorica
54. NVO Štrpci – Protiv zaborava – Bijelo Polje
55. Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe – Bosna i Hercegovina
56. Pro Peace – Beograd
57. Queer Montenegro – Podgorica
58. Rehabilitacijski centar za stres i traumu – Hrvatska
59. Savez za djecu i mlade “Kuća” – Podgorica
60. SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu – Pula
61. Sindikat novinara Hrvatske
62. ŠkArt – Tivat
63. Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost – Hrvatska
64. Spektra – Podgorica
65. U dobroj vjeri – Hrvatska
66. UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – Sarajevo
67. Udruga PaRiter – Hrvatska
68. Udruga za promicanje urbane kulture – ARLA – Đakovo
69. Udruženje mladih “Naš svet, naša pravila” – Vranje
70. Udruženje pravnika Crne Gore – Podgorica
71. Udruženje za razvoj kulture “URK”/Klub Močvara – Hrvatska
72. Vojvođanski građanski centar – Novi Sad

POJEDINCI I POJEDINKE (80)

1. Adrijana Cvrtila – Hrvatska
2. Aida Ćorović, aktivistkinja – Srbija
3. Aleksandar Saša Zeković, aktivista – Crna Gora
4. Alma Prica, glumica – Zagreb
5. Alma Šuman – Sarajevo
6. Balša Brković, pisac – Podgorica
7. Barbara Blasin, grafička dizajnerica i fotografkinja – Zagreb
8. Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti – Beograd
9. Branka Backović – Nikšić
10. Branko Čegec, književnik – Zagreb
11. Dana Budisavljević, redateljica – Zagreb
12. Dijana Cetina Mlađenović, producentica i redateljica – Hrvatska
13. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja – Crna Gora
14. Dragan Popović, pravnik i istoričar – Beograd
15. Dragan Prelević, advokat – Podgorica
16. Dragana Tripkoviić, spisateljica – Crna Gora
17. Edina Hadžikadunić – Doboj
18. Edvin Kanka Ćudić – Sarajevo
19. Elena Premate – Beograd
20. Emilija Milenkovic, studentkinja i aktivistkinja
21. Eugen Jakovčić, aktivist – Zagreb
22. Feđa Štukan, glumac – Sarajevo
23. Fehma Osmanović – Breza
24. Goga Dudić, aktivistkinja – Beograd
25. Goran Božičević – Hrvatska
26. Gordana Knežević Miličić – Bjelovar
27. Hrvoje Hribar, redatelj – Hrvatska
28. Ibriša Begić – Tuzla
29. Igbal Memišević – Sarajevo
30. Ivan Blažević, Evropski fond za Balkan – Hrvatska
31. Ivica Buljan, redatelj
32. Ivica Prtenjača, pjesnik – Hrvatska
33. Jelena Nenezić, glumica – Crna Gora
34. Jelena Trpković, umetnica – Beograd
35. Jovana Marović, građanska aktivistkinja – Crna Gora
36. Maja Sever, novinarka – Hrvatska
37. Marija Ratković – Srbija
38. Marko Sjekavica, pravnik, kustos i aktivist – Dubrovnik
39. Maša Elezović, građanska aktivistkinja – Crna Gora
40. Melisa Begagić – Zenica
41. Milena Bešić, građanska aktivistkinja – Crna Gora
42. Milica Kankaraš Berber, muzičarka i aktivistkinja – Podgorica
43. Mina Omerović Poturović – Sarajevo
44. Miomirka Mila Melank – Sarajevo
45. Mladen Ivanović, aktivista – Podgorica
46. Mladen Majetić – Hrvatska
47. Neđeljko Rudović, novinar – Podgorica
48. Nenad Puhovski, redatelj – Zagreb
49. Nidžara Ahmetašević, novinarka – Sarajevo
50. Nikola Nikolić, pisac – Crna Gora
51. Olivera Ilkić – Beograd
52. Paula Petričević, građanska aktivistkinja – Crna Gora
53. Rajko Grlic, redatelj – Hrvatska
54. Refika Dedić – Bihać
55. Sabina Mujezinović, aktivistkinja – Tuzla
56. Sadija Purkovic, Apotekschef – Stockholm
57. Sanja Sarnavka – Hrvatska
58. Saša Pernat – Zrenjanin
59. Sead Šabotić, reditelj – Crna Gora
60. Silvestar Kolbas, redatelj – Hrvatska
61. Slobodanka Ast, novinarka – Beograd
62. Snježana Hadžić – Sarajevo
63. Tamara Kovačević – Ljubljana
64. Tanja Dabo, vizualna umjetnica – Hrvatska
65. Tanja Pavićević, novinarka – Podgorica
66. Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG – Rijeka
67. Valentina Samac – Skoplje
68. Vanda Mikšić – Hrvatska
69. Varja Đukić, glumica – Crna Gora
70. Vasko Raičević
71. Velida Hodžić, aktivistkinja – Rožaje
72. Vesna Jerin-Brkić – Beograd
73. Vesna Vučković – Beograd
74. Veton Zekolli, Evropski fond za Balkan
75. Vukan Simonović, novinar – Beograd
76. Zinaida Dimitrijević, doktor nauka – Sarajevo
77. Zlata Đurđević, redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Zagreb
78. Zoran Ferić, spisatelj – Hrvatska
79. Željka Jelavić, muzejska savjetnica – Hrvatska
80. Željko Vušurović, dramaturg – Cetinje