Američki nosač ratnih aviona na nuklearni pogon USS Gerald R. Ford uplovio je u Split nakon što je suglasnost za to na zatvorenoj sjednici dala HDZ-ova Vlada RH. Inače, brod dug 333 metra s 4500 člana posade u splitsku luku doplovio je iz grčkih voda gdje ga lokalno stabovništvo nije baš najtoplije dočekalo jer smatraju da im je ugrožavao turizam. Hrvatska preživljava od turizma, no vladajućima nije palo na pamet da bi uplovljavanje ratnog broda tih dimenzija moglo eventualno imati štetne posljedice po hrvatski turizam, posebice radi aktualnog rata kojeg su SAD i Izraela pokrenule protiv Irana.
-Posjet služi unaprjeđenju odnosa SAD-a i Hrvatske jer dvije nacije rade zajedno na stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu regije, a posjet luci će također biti prilika da se posada susretne sa Splićanima i upozna bogatu povijest i kulturu Hrvatske – objavilo je američko veleposlanstvo u Zagrebu.
U Hrvatskoj i Splitu ima i onih koji se ne slažu s takvom susretljivošću HDZ-ove vlade naspram ratne američke mašinerije. Inače, brod dolazi u Split nakon niza problema koje je imao u posljednje vrijeme, poput navodnog velikog požara u praonici rublja i dijelu kabina u kojemu je bilo ozlijeđenih članova posade. ‘Bbrod se bori i s problemima u vodovodnom sustavu, što izravno utječe na funkcionalnost svih 650 toaleta na palubi’, kako navodi agencija Reuters.
U nastavku prenosimo reakciju splitske građanske inicijative Zdravi Split na dolazak nosača aviona u splitsku luku:
ZDRAVI SPLIT – JAVNI OSVRT NA DOLAZAK NUKLEARNOG VOJNOG BRODA U SPLIT
U trenutku kada se Split priprema za početak turističke sezone, odluka Vlade Republike Hrvatske da dopusti uplovljavanje nuklearnog vojnog broda u srce grada otvara niz ozbiljnih pitanja ne samo sigurnosnih, nego i društvenih, ekonomskih i političkih.
Naglašavamo odmah: ne tvrdimo da postoji neposredna opasnost za građane. Međutim, smatramo da ovakva odluka zahtijeva puno višu razinu transparentnosti, javne rasprave i odgovornosti nego što smo imali priliku vidjeti.
Split nije vojna luka, Split je turistički grad.
Naš identitet temelji se na sigurnosti, otvorenosti i kvaliteti života. Dolazak vojnog broda, posebno onog na nuklearni pogon, neminovno utječe na percepciju grada, kako među građanima, tako i među gostima koji dolaze u potrazi za odmorom, a ne za prizorima vojne infrastrukture.
U turizmu percepcija često znači više od činjenica. Riječ “nuklearno”, bez obzira na stvarnu razinu sigurnosti, izaziva nelagodu. Upravo zato smatramo da je odgovornost nadležnih bila jasno, pravovremeno i stručno informirati javnost o svim aspektima sigurnosti, što do sada nije učinjeno na zadovoljavajući način.
Dodatno zabrinjava kontekst u kojem se ova odluka donosi.
Brod dolazi iz okruženja u kojem su zabilježeni prosvjedi i izraženo protivljenje dijela lokalnog stanovništva na Kreti. Posebno je važno naglasiti da je i Grčka članica NATO-a, kao i Hrvatska, no to ih nije spriječilo da suočeni s pritiscima javnosti i procjenom društvenog konteksta takav brod udalje iz svog prostora.
Ako jedna država članica saveza uzima u obzir stavove svojih građana i lokalne okolnosti, legitimno je postaviti pitanje: zašto se isto nije učinilo u slučaju Splita?
Nažalost, ovo nije prvi put da Hrvatska preuzima ono što druge države odbijaju.
Javnost se s pravom prisjeća slučaja “Moby Drea”, kada je također ostao dojam da ono što drugdje nailazi na otpor ili odbijanje završava u našem prostoru. Takav obrazac stvara nepovjerenje i osjećaj da se interesi građana i dugoročna slika države ne štite dovoljno odlučno.
Posebno želimo istaknuti i političku dimenziju ove odluke za Hrvatsku kao malu državu.
U vremenu pojačanih globalnih napetosti, svako vidljivo pozicioniranje uz velike vojne sile nosi određenu razinu političke izloženosti. Iako članstvo u međunarodnim savezima podrazumijeva suradnju, to ne znači da svaka odluka mora biti maksimalno javno eksponirana, osobito u civilnim, turističkim sredinama.
Dio javnosti u drugim državama već izražava zabrinutost da prisutnost velikih vojnih ciljeva može povećati osjećaj izloženosti u slučaju šireg sukoba, čak i kada stvarna opasnost nije neposredna.
U tom kontekstu, postavlja se pitanje je li Hrvatska ovom odlukom dodatno izložila sebe, ne vojno, nego politički i percepcijski bez jasne potrebe i bez uključivanja građana u raspravu.
Ignoriranje takvih društvenih i geopolitičkih nijansi ostavlja dojam da građani Splita nisu ravnopravni sudionici u odlukama koje se izravno tiču njihovog grada.
Postavlja se i pitanje koristi za lokalnu zajednicu.
Koje konkretne koristi građani Splita imaju od ove odluke? Jesu li one jasno komunicirane? I mogu li nadmašiti potencijalnu štetu po imidž grada u osjetljivom razdoblju predsezone?
Ne osporavamo međunarodne obveze Republike Hrvatske niti važnost suradnje sa saveznicima. Međutim, smatramo da se takva suradnja mora provoditi uz uvažavanje lokalne zajednice, njezinih interesa i specifičnosti prostora.
Građanska inicijativa Zdravi Split traži:
– jasnu i transparentnu komunikaciju o svim sigurnosnim aspektima boravka broda
– uključivanje stručnjaka neovisnih od političkih struktura
– poštivanje činjenice da je Split prije svega turistički i životni prostor građana
– veću razinu javne rasprave kod ovakvih odluka u budućnosti
Ovo nije pitanje za ili protiv, ovo je pitanje odgovornog upravljanja prostorom, povjerenja građana i dugoročnog očuvanja identiteta grada.
Split zaslužuje biti siguran, informiran i poštovan.
Građanska inicijativa Zdravi Split
