Nakon što se činilo da svijet zbog eskalacije rata između Izraela i Irana u koji se u nedjelju uključio i SAD bombardiranjem iranskih nuklearnih postrojenja, američki predsjednik Donald Trump proglašava kraj „12-dnevnog rata”. Izrael i Iran su, objavio je Trump u ponedjeljak navečer, pristali na prekid vatre. Malo kome je jasno što se zapravo događa, pogotovo stoga što se i dalje s obje strane ispaljuju rakete i realno, sukob traje. Od iranskog udara na Katar, odnosno tamošnju američku bazu, u znak navodne odmazde zbog uključivanja SAD-a u rat, sve se doima kao da je izrežirano, unaprijed dogovoreno, čemu u prilog govori i najavljeni iranski napad na Katar o kojem je Trump unaprijed obaviješten. Što se uistinu događa i može li ovakvo primirje voditi ka dugoročnijem miru na pregrijanom Bliskom istoku?
Što je točno dogovoreno, koji su uvjeti primirja, nije posve jasno s obzirom da su napadi nastavljeni i u utorak ujutro. Izrael je, javlja Reuters, izvijestio da je u utorak više raketa ispaljeno iz Irana, da je pogođena jedna stambena zgrada pri čemu je troje ljudi poginulo, a istovremeno iranski državni mediji javljaju da je tijekom noći Izrael ponovo napao Teheran. Iran, međutim, tvrdi da oni nisu prekršili dogovor o primirju, niti su ispaljene rakete s njihovog tla.
Različita su i tumačenja kako je do primirja došlo i tko je za njega zaslužan. Trump sve zasluge rado pripisuje sebi ( tvrdi da su mu se istovremeno s prijedlogom za primirje obratili i Izrael i Iran ), Iran, pak, tvrdi da je Trump „molio” za primirje s Teheranom na koje je izraelska vlada pristala, ali pod uvjetom da prestanu iranski napadi na izraelski teritorij. Smatra se, također, da je ključnu ulogu u pregovorima s Iranom oko prekida vatre odigrao Katar.
SAD je tijekom kratkotrajne intervencije ( navodno sa samo šest projektila ) nanio znatne štete iranskim nuklearnim kapacitetima, pogotovo postrojenjima Fordow, zbog čega je iranski parlament zakonom predložio obustavu suradnje s IAEA-om dok se postrojenje ne osigura.
Ali, ako su samo nekoliko sati nakon dogovorenog primirja, koje je trebalo stupiti na snagu u utorak u 5 sati ujutro, napadi obostrano nastavljeni, može li se vjerovati u održivost prekida vatre na duži rok?
Primirje s Iranom poticajno je djelovalo i na izraelski oporbu čiji je vođa Yair Lapid na X-u napisao kako je sada vrijeme i za okončanje rata s Hamasom u Gazi, da se vrate taoci i počne s obnovom. Inače, i ranije se govorilo da Izrael ima potencijala samo za kratkotrajni vojni sukob, ne više od 12-ak dana, ukoliko se ne uključi i SAD. To se i dogodilo nakon 12 dana rata s Iranom, nakon čega je postignuto primirje, nažalost, zasad ne baš uvjerljivo.
Ukoliko se, međutim, primirje održi, bit će to velik uspjeh za Trumpa, ali i velik dobitak za Bliski istok i svijet koji se našao na rubu novog svjetskog rata.
Činjenica da je Izrael ponovo otvorio svoj zračni prostor za komercijalni i civilni zračni promet, ulijeva optimizam i svjedoči da se Izrael osjeća dovoljno sigurnim nakon postignutog dogovora, ali, naravno, ostaje i dalje u pripravnosti. Izrael pristanak na primirje objašnjava navodno postignutim ciljevima u napada na Iran, jer je trenutna egzistencijalna prijetnja od iranskog nuklearnog oružja i balističkih projektila uklonjena, pri čemu se posebno zahvaljuju američkom predsjedniku Trumpu koji se odlučio intervenirati u opasnom izraelsko-iranskom sukobu.
Primirje je formalno na snazi, no Izrael poručuje da će na svako njegovo kršenje snažno odgovoriti. Nažalost, i satima nakon dogovorenog primirja, s obje strane traju napadi, i to na stambene zgrade, u kojima ginu civili. Je li ovo „primirje s odgodom”, ili je već dovedeno u pitanje, iako američki predsjednik Donald Trump već slavi svoj doprinos uspostavi mira između Izraela i Irana, što do danas nije uspio kad je riječ o rusko-ukrajinskom ratu?
