Imamo izbornog pobjednika! Građani ovaj put nisu izabrali korumpirane lopove, štetnike i bestidnike, kao što to čine na većini izbora. U redu, objasnimo: ovo nisu bili ni parlamentarni, ni predsjednički ni lokalni izbori. Dakle, u izboru za Pticu godine 2025., koji organizira udruga Biom u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i ornitolozima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) titulu je osvojio rusi svračak (Lanius collurio)! S više od 40% glasova javnosti, ova zanimljiva ptica pjevica nadmašila je ostale finaliste – morskog kulika i bjeloglavog supa.
Izbor za Pticu godine osmišljen je s ciljem podizanja svijesti o pticama koje su ugrožene ili suočene s izazovima očuvanja, kao i s ciljem očuvanja njihovih staništa, pojašnjavaju iz vrlo aktivne Udruge Biom: . Svaka od nominiranih ptica suočava se s negativnim učincima ljudskog djelovanja, a posebice u posljednje vrijeme izuzetno izraženijih promjena klime, te ekstremnih vremenskih nepogoda.
Rusi svračak (foto Biom)
Tko je izborni pobjednik rusi svračak?
Rusi svračak je ptica pjevica iz porodice svračaka (Laniidae), privlači pažnju svojim karakterističnim izgledom i specifičnim tehnikama lova i skladištenja hrane.
Dakle, osim što je oku ugodna, ta ptica i pjeva, te nikome ne čini štetu, ne krade i ne pljačka vlastiti ‘narod’.
Ugroženi inteziviranjem jednolične poljoprivrede
Mužjaci su kontrastno obojeni s crnom očnom prugom nalik maski, crvenkasto smeđim perjem na leđima i krilima te svijetlo sivoj glavi. Kod ženki, a posebno kod mladih ptica, boje su zagasitije. Rusog svračka se može vidjeti na različitim tipovima otvorenih staništa sa raštrkanim drvećem i grmljem diljem Hrvatske. Svračci hranu pronalaze na tlu, u travi, ali se gnijezde u grmlju. Svoj plijen – najčešće kukce i druge beskralježnjake, ponekad ptiće ptica (rjeđe odrasle ptice), sitne sisavce i guštere – vreba s dobro istaknutih pozicija – stršaka, s kojih ima dobar pregled okolnog područja. Izvrsno je prilagođen lovu i usmrćivanju plijena zahvaljujući snažnim nogama i kandžama te krupnom kljunu s kukastim vrhom. Često ulovi više nego što u određenom trenu može pojesti pa višak hrane nabija na trnje, bodljikave žice ili vrhove grana. Nabijanje plijena na šiljke koristi i kako bi veći plijen lakše trgao na manje komade. Neprobavljene dijelove obroka, poput kostiju i krzna, izbacuje kroz usta u obliku gvalica, koje su uglavnom kuglastog oblika.
Nažalost, populacija rusog svračka opada zbog smanjenja površine staništa prikladnih za gniježđenje. Na zapadu Europe je postao izrazito rijedak, baš zbog intenziviranja poljoprivrede. Dodjeljivanjem titule Ptice godine 2025. rusom svračku, poziv je i svima nama na očuvanje bogatstva prirodne raznolikosti, jer je briga za gnijezdeće ptičje vrste jedna od ključnih stavki u očuvanju ekosustava.
Ženka rusog svračka (foto Biom)
Izbor rusog svračka za Pticu godine ukazuje na važnost očuvanja otvorenih staništa sa raštrkanim drvećem i grmljem koja su ovoj vrsti prijeko potrebna za gniježđenje i preživljavanje. U Hrvatskoj ga podjednako ugrožava intenziviranje poljoprivrede, pri kojoj nestaju pojedinačna stabla i živice, kao i zarastanje mozaičnih staništa u šumu i šikaru. Tradicionalni poljoprivredni krajolik, gdje su se u prostoru izmjenjivali različiti načini korištenja (travnjaci, obradivo tlo, voćnjaci, živice…) je bio idealno stanište za rusog svračka. Danas, kada taj prostor biva ili pretvoren u velike jednolične površine ili zarasta u šumu i šikaru, ova vrsta gubi stanište. Udruga Biom poziva javnost, lokalne zajednice i donositelje odluka da podrže napore za očuvanje biološke raznolikosti kroz održavanje mozaičnih staništa i očuvanje vrsta kao što je rusi svračak.
Prva ptica godine: bregunica
Inače, izbor za Pticu godine u Hrvatskoj pokrenut je prije osam godina od strane ornitologa i organizacija koje se bave zaštitom ptica i prirode. Prva Ptica godine bila je bregunica (Riparia riparia). U 2018. godini, kada je izbor ponovo održan, cijela je godina bila posvećena čigrama, s posebnim naglaskom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons). Godine 2019. titulu Ptice godine odnijela je prepelica (Coturnix coturnix), a 2020. zlatovrana (Coracias garrulus). Šira javnost prvi je put imala priliku sudjelovati u izboru 2021. godine, čime se željelo podići svijest o važnosti zaštite ptica i njihovih staništa. Te godine Pticom godine proglašena je lastavica (Hirundo rustica), dok je 2022. titula pripala sovi ušari (Bubo bubo), a 2023. tetrijebu gluhanu (Tetrao urogallus). Prošlogodišnji pobjednik bio je gačac (Corvus frugilegus).
Bregunica
Ornitološka zajednica, uz inicijativu udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka ove je godine nominirala tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2025.
Svi ljubitelji ptica i prirode, zajedno sa članovima šire javnosti koji će to tek postati, bili su pozvani da sudjeluju u izboru za Pticu godine. Ornitolozi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) te udruge Biom nominirali su po jednu vrstu za ovogodišnji izbor.
Sudjelovanje u izboru ptice godine bilo je otvoreno javnosti i zahvaljujući tome svi kojima je stalo do dobrobiti ptica, njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj su imali priliku dati svoj glas za Pticu godine 2025. Glasanje je putem online formulara trajalo do 14. studenog 2024.
Osim izbornog šampiona, glasati se moglo i za morskog kulika i bjeloglavog supa.
Evo sad nekoliko riječi i o ‘oporbi’, kako su ih predstavili iz BIOM-a.
Morski kulik
Morski kulik je maleni ćurlin koji nastanjuje niska, otvorena i vlažna obalna staništa. Ova vrsta rasprostranjena je od zapadne Danske, preko Sredozemlja i centralne Azije pa sve do Indonezije i Japana. Usprkos širokoj rasprostranjenosti i velikoj globalnoj populaciji morski kulici sadrže priču o izumiranju u vlastitom nazivu na engleskom jeziku. Još od 19. stoljeća ova vrsta poznata je kao Kentish plover, noseći ime po Kentu, engleskoj grofoviji u kojoj se gnijezdila sve do druge polovice dvadesetog stoljeća. Od tada je u Engleskoj viđan isključivo kao rijetka, negnijezdeća vrsta. Sve češće uznemiravanje gnijezda od strane ljudi pomiješano s globalnim promjenama klime i režima tekućica povijesno je smanjilo brojnost ove vrste, a iz istih razloga populacije morskog kulika smanjuju se i danas.
Morski kulik (foto Biom)
U Hrvatskoj je prisutan na nekoliko lokaliteta u sjeverozapadnoj Dalmaciji i ušću Neretve s dvadesetak parova. Usprkos ponekad štetnim susretima s ljudima, morski kulik znanstvenicima pruža uvid u veliku varijabilnost ptica tijekom gniježđenja te odabira partnera i staništa. Ova naizgled skromna vrsta sada ima šansu biti odabrana za pticu godine i u nadolazećoj godini simbolizirati osjetljivu ravnotežu prirode pomiješanu s ljudskom dužnosti da ju štiti i razumije.
Bjeloglavi sup
Ovog velikog strvinara moguće je vidjeti u kliznom, sporom letu dok kružeći traži hranu na širem području creskog arhipelaga i Učke. Bjeloglavi supovi su druževne ptice te se mogu uočiti na tlu hraneći se strvinom kopitara i papkara. Osim zajedničkog hranjenja, supovi se i gnijezde kolonijalno, a tijekom doživotnih partnerstva oba roditelja dijele skrb o gnijezdu i ptićima. Gnijezdilišta u Hrvatskoj jedinstvena su zbog svojeg smještaja na strmim liticama nad morem. Zahvaljujući programima zaštite i povećanja populacije ove vrste brojnost bjeloglavog supa polagano se povećava. Usprkos sve većim brojevima gnijezdeće populacije ona je ipak samo djelić nekadašnje koja je protezala duž središnje Hrvatske i Slavonije.
Napuštanje tradicionalnog stočarstva uzrokovalo je smanjenje dostupnosti hrane i površine kvalitetnih staništa. S druge strane, elektrokucija i trovanje su ugroze koje prijete ovoj vrsti i danas. Odabir bjeloglavog supa za pticu godine podsjetnik je na njegov nekadašnji polagani let diljem Hrvatske, ali i na napore uložene u njegovo današnje očuvanje i oporavak.
žEto, opvi izbori su gotovo,
Nadajmo se da će i drugi u Hrvatskoj proći na način da neće opet biti izabrane provjerene štetočine.
Bjeloglavi sup (Udruga Biom)
