Vođe balkanskih država nastavljaju svoju štetočinsku i stihijsku vladavinu pri kojoj, u nedostatku suvisle gospodarske politike, te kako bi zadovoljili enormne apetite koruptivno-kriminalnih sustava, rasprodaju zajedničke prirodne resurse i bogatstva, od prostora, mineralnih sirovina, šuma, poljoprivrednog zemljišta, obala mora, vodnih resursa itd. U Srbiji je u tijeku masovno protivljenje građana režimu Aleksandra Vučića koji gura projekt iskapanja litija. Iako bi i u Hrvatskoj trebalo biti političara od kojih bi se trebao očekivati da izraze svoje stajalište o tome, toga baš i nema, čak niti od SDSS-a, tihog partnera vladajućeg HDZ-a. Ipak, kaomi uvijek kada je riječ o značajnim temama koji se tuču okoliša i ljudskih prava, o tome je progovorila platforma Možemo, odnosno Gordan Bosanac, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz stranke Možemo!
“Vrijeme je da prekinemo šutnju europskih institucija koja je nastupila nakon masovnih prosvjeda građane Srbije protiv iskapanja litija. EU ne smije dopustiti da zbog svojeg interesa zagovara kratkoročna rješenja koja će uništiti okoliš i živote ljudi u blizini planiranog rudnika. Litij je materijal važan za zelenu tranziciju, ali jedina tranzicija koja je prihvatljiva je pravedna zelena tranzicija. Način na koji se pristupilo projektu iskapanja litija u Srbiji ima mnogo elemenata nepravedne zelene tranzicije. To je vidljivo primarno kroz represiju prema građanima i civilnom društvu Srbije koju provodi Vučić – koristeći priliku da zbog litija učvrsti svoj položaj prema Europskoj uniji. Mi u toj šutnji nećemo sudjelovati”, poručio je danas Gordan Bosanac.
Bosanac je danas, u okviru panela u organizaciji grupacije Europskih zelenih u Europskom parlamentu bio domaćin panel rasprave o sve učestalijem kršenju ljudskih prava i pritiscima na aktiviste za ljudska prava i socijalnu jednakost u Srbiji, zajedno sa slovenskim kolegom Vladimirom Prebiličem.
Na panelu su o pritiscima i kršenjima ljudskih prava govorili Sofija Todorović, iz Inicijative mladih za ljudska prava, Uroš Jovanović iz Građanskih inicijativa, Mirko Popović iz RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, Iva Marković iz organizacije Polekol i inicijative Pravo na vodu te Andrej Petrovski, iz zaklade SHARE.
“Tišina koju čujemo od strane Europske Unije je zaglušujuća. Ono što trebamo je jasan znak da se korporativni interesi ne mogu stavljati iznad ljudskih prava i demokratskih procesa u Srbiji. Sastanci kao ovaj današnji važan su prvi korak u podizanju svijesti o tome što zapravo znači pravedna zelena tranzicija”, rekla je Marković.
“Smatramo kako je nužno da EU ubrza svoj prijelaz na zeleno, kružno gospodarstvo i smanji ovisnost o rijetkim mineralima i novim sirovinama, ali na način da u zemljama gdje se te sirovine iskapaju osigura da se one iskapaju, prerađuju i recikliraju pod istim uvjetima kao u EU, u pogledu prava lokalnih zajednica, zaštite prirode i bioraznolikosti”, dodao je Bosanac.
Podsjetimo, Europska stranka zelenih, čiji je član i Možemo!, solidarno je podržala građane Srbije koji su ovog ljeta u pedesetak gradova u Srbiji prosvjedovali protiv odluke Vučićevog režima da dopusti korporaciji Rio Tinto da eksploatira litij u dolini Jadar, gusto naseljenom poljoprivrednom području s velikim zalihama pitke vode.
-Nužno je da se uspostave jasni i transparentni procesi s jasnom opisanim odgovornostima prije nego se krene u tako velike projekte, kakav je predloženi projekt u Srbiji, a Memorandum o razumijevanju između EU i Srbije koji je sada na snazi ne osigurava zakonski niti jedan od ovih standarda. Europska unija prvo mora osigurati da u Srbiji postoji pravni okvir koji omogućava ljudima da drže Rio Tinto i srpsku vladu odgovornima. Tim više, zbog nove Direktive o dužnoj pažnji koja je na snazi od ove godine, a koja zahtijeva da tvrtke, uključujući tvrtke izvan EU, spriječe, okončaju ili ublaže svoj štetni utjecaj na ljudska prava i okoliš – smatraju u Europskoj stranci zelenih.
Lokalni otpor rudarenju je prisutan zbog potencijalnih razornih utjecaja tog projekta na podzemne vode, zemljište, upotrebu vode, gubitak bioraznolikosti i akumulaciju otpada, te posljedičnog gubitka tisuća radnih mjesta.
-Predložena eksploatacija ležišta litija/borata u Jadarskoj dolini u Srbiji, koju provodi korporacija Rio Tinto, ukazuje da bi to postalo velika prerada rude koja sadrži bor i litij. Bio bi to jedan od prvih svjetskih rudnika litija u naseljenom i poljoprivrednom području. Iz tvrtke tvrde da će predviđeno rudarenje biti u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša. Tvrdi se da nalazišta doline Jadar pokrivaju 90% trenutnih potreba Europe za litijem. Ipak, lokalno protivljenje rudarenju pojavilo se zbog mogućih razornih utjecaja na podzemne vode, tlo, korištenje vode, gubitak bioraznolikosti i nakupljanje otpada. Istraživačka bušenja od strane rudarske tvrtke već su uzrokovala štetu okolišu, s vodom iz rudnika koja sadrži visoke razine bora koja curi iz istražnih bušotina i uzrokuje sušenje usjeva. Nadalje, naša istraživanja otkrivaju znatno povišene nizvodne koncentracije bora, arsena i litija u obližnjim rijekama u usporedbi s uzvodnim regijama. Dodatno, ovdje pokazujemo da uzorci tla pokazuju opetovana kršenja graničnih vrijednosti sanacije s ekološkim posljedicama na površinske i podzemne vode. Otvaranjem rudnika problemi će se višestruko povećati jalovištem, rudničkim otpadnim vodama, bukom, onečišćenjem zraka i svjetlosnim onečišćenjem, ugroziti živote brojnih lokalnih zajednica i uništiti njihove izvore pitke vode, poljoprivredna zemljišta, stoku i imovinu… – stoji u uvodu znanstvenog rada Utjecaj istražnih aktivnosti potencijalnog rudnika litija na okoliš u zapadnoj Srbiji, objavljenog u časopisu Nature.com.
