Istraživači u svijetu upozoravaju da je broj smrtnih slučajeva šišmiša dramatično i porastao od procvata proizvodnje energije iz vjetra. Energija vjetra opisana je kao “temeljni stup” u prijelazu s fosilnih goriva – ali novo istraživanje upozorava da rotirajuće turbine svake godine ubijaju “šokantan broj” šišmiša, piše Euronews. Ukratko, pretpostavlja se kako sada u jednoj godini stradava jednak broj šišmiša kao prije u 15 godina.
Prema dosad najopsežnijoj studiji o problemu, 18,7 milijuna šišmiša iz 28 različitih vrsta uginulo je u vjetroelektranama diljem SAD-a između 1981. i 2024. godine.
Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences , otkrila je da je prije otprilike dva desetljeća godišnje uginulo 100 000 šišmiša. No, do 2021. godine, zbog procvata energije vjetra, broj smrtnih slučajeva povećao se na 1,5 milijuna šišmiša godišnje.
Mnogi šišmiši ubijeni na vjetroelektranama sudaraju se s turbinama, ali znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto se to događa. Jedna teorija je da ih privlači zujanje ili da od vjetroturbina misle kako su to velika stabla.
Većina studija o smrtnim slučajevima šišmiša temelji se na pretragama samih operatera vjetroelektrana. No znanstvenici se brinu da to ne otkriva potpunu sliku – jer se korištene metode mogu razlikovati među vjetroelektranama i ostavljaju prostora za prikrivanje podataka.
Zbog toga su autori studije razvili statistički pristup koji je uzeo u obzir nedostajuće podatke i procijenio koliko je šišmiša svake vrste moglo biti ubijeno diljem zemlje, uključujući i vjetroelektrane koje nisu bile praćene.
ILustracija: vjetrenjača (foto TRIS/G. Šimac)
„Unatoč korištenju modernih statističkih metoda, stanje podataka ostalo je ograničavajući faktor u našoj analizi“, navodi se u studiji.
Kako se može smanjiti broj smrtnih slučajeva šišmiša?
Studija tvrdi da bi promjene lokacije vjetroelektrana mogle smanjiti rizik od uginuća šišmiša. Na primjer, vjetroelektrane u blizini rijeka obično su imale veći broj smrtnih slučajeva – zbog toga što mnoge vrste šišmiša ovise o rijekama za hranu, vodu i navigaciju.
Karakteristike vjetroturbine također su imale utjecaj. Tim je upozorio da su turbine s manjim razmakom od tla posebno smrtonosne.
Zasebna studija, objavljena ovog mjeseca u časopisu Applied Ecology , proučila je 141 vjetroelektranu u Europi – gdje su vrste šišmiša zaštićene Direktivom EU o staništima.
Studija je otkrila da izbjegavanje rada turbina kada su lokalni uvjeti “posebno povoljni” za let šišmiša može smanjiti smrtnost za više od 80 posto.
Neke zemlje, poput Njemačke, propisale su mjere ublažavanja od otprilike 2010. godine. To obično uključuje procjene rizika u fazi odabira lokacije i ograničenja rada, na primjer sprječavanje okretanja rotora tijekom razdoblja visokog rizika, poput sezona migracije ili u vremenskim uvjetima u kojima su šišmiši najaktivniji.
Međutim, ova strategija nije smanjila smrtnost ptica selica – koje također postaju žrtve vrtećih turbina.
A kakve veze to sve ima s Hrvatskom? Brine li tko u Hrvatskoj o tome stradaju li šišmiši i ptice od nebrojenih vjetroelektrana koje su postavljene po Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina?
Brine, dakako, no tu se radi o nekolicini znanstvenika i malom broju ekoloških aktivista. Državne institucije koje bi se trebale baviti zaštitom prirode ne brinu niti najmanje: to im je od najmanje važnosti kada daju dozvole za postavljanje novih postrojenja. Uglavnom su na strani investitora u vjetroelektrane koje se postavljaju gdje njima padne na pamet, bez uvažavanja mišljenja lokalnog stanovništva i stručnjaka. Najvažniji je profit ‘investitora’, a utjecaj na okoliš je pritom nebitan, pa tako i ugroza šišmiša i ptica koje stradavaju od vjetrenjača.
