U prošloj, 2025. godini udvostručen je broj žena ubijenih od njihovih intimnih partnera, u odnosu na 2024. Konstatira se to u Izvješću o radu za 2025., Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, što je svakako obeshrabrujuće s obzirom na pooštren zakonodavni okvir unutar kojeg se tretira femicid. Ljubičić ističe pozitivne pomake u nekim područjima, ali naglašava da je prošla godina bila godina velikih izazova vezanih za femicid, i druge oblike rodno uvjetovanog nasilja. Izvješće je upućeno Hrvatskom saboru, ali od toga ne treba ništa posebno očekivati, jer već i dosadašnje rasprave o femicidu u hrvatskom parlamentu, uključujući i izmjene Kaznenog zakona, što se tiče vladajuće većine, vodile su se s figom u džepu.
Lani je u Hrvatskoj ubijeno 18 žena, pa je u tom statističkom smislu prošla godina bila godina stagnacije, ali sve su stradale od ruke njima bliskih osoba, pri čemu čak 12 su ubili njihovi intimni partneri, bilo da su s njima aktualno bile u vezi ili se radilo o bivšim vezama, što je čak dvostruko više u odnosu na 2024., kada ih je bilo pet.
Za gotovo petinu je porastao i broj silovanja ( čak 310 ) i, kako se navodi u Izvješću, uvjerljivo je najveći u zadnjih deset godina. U gotovo 60 posto slučajeva počinitelji su bliske osobe, mahom bračni partneri, ističe se u izvješću, piše N1.
Nešto manje je, u odnosu na 2024., bilo kaznenih djela spolnog uznemiravanja, 94, dok ih je u 2024. bilo zabilježeno 103. Od toga 36 prijava se odnosilo na spolno uznemiravanje na poslu, a u pet slučajeva je utvrđena povreda zakona i uslijedile su kaznene prijave.
Iako je Kazneni zakon pooštren u dijelu koji se odnosi na femicid, odnosno kaznena djela počinjena na štetu žena, Ljubičić pokazatelje drži zabrinjavajućim i stoga upućuje na važnost prevencije i edukacije o rodno utemeljenom nasilju na svim razinama.
Prošlu godinu obilježila je i nedovoljna zaštita ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije prema LGBTIQ osobama, a poražavajuće je da čak 35 posto mjera iz Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2025., te 44 posto mjera iz Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije, nije uopće provedeno. Ostalo je mrtvo slovo na papiru, kao i toliko dokumenata, planova, zakona…
Porasla je i negativna retorika, naročito u medijima, tvrdi Pravobraniteljica, a procesuiranje prekršaja uznemiravanja u medijskom prostoru na nezadovoljavajućoj je razini.
Žene i dalje imaju manje plaće od svojih muških kolega, a taj je jaz naročito izražen u zdravstvu i socijalnoj skrbi gdje žene imaju za čak 23,3 posto manje plaće od muškaraca.
Pravobraniteljica ističe da je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena europska direktiva o rodnoj ravnoteži u upravama trgovačkih društava, no kriterije rodne ravnoteže od 14 analiziranih društava zadovoljava njih samo 8 bar u pogledu jednog kriterija.
Diskriminacija u plaćama nastavlja se i s mirovinama, gdje je rodni jaz 17 posto. No, i jedni i drugi nerijetko su zbog mizernih mirovina na rubu siromaštva, pri čemu je 40 posto žena starijih od 65 godina u riziku od siromaštva, a 33 posto muškaraca.
U prošloj je godini jedva 4,5 posto očeva koristilo rodiljni dopust, a i ta skromna brojka svojevrstan je pomak naprijed u odnosu na zadnjih pet godina. Očinski dopust koristilo je 19.597 očeva ili 22 posto više nego 2024.
Iako su žene zapaženi akteri u politici, i tu su diskriminirane. Na prošlogodišnjim lokalnim izborima bilo je kandidirano 43 posto žena, u predstavnička i izvršna tijela vlasti izabrano ih je 30 posto, uvjerljivo najmanje u izvršnoj vlasti, županica i načelnica općina je po 14 posto, gradonačelnica 15 posto,
Tijekom 2025. Ured pravobraniteljice je zaprimio 2.264 predmeta, a od toga ih se 622 odnosilo na nove pritužbe zbog diskriminacije iz područja rodne ravnopravnosti. Riješeno je ( do konca 2025. ) 520 predmeta, a diskriminacija je potvrđena u njih 138. Samo u 18 slučajeva je išla kaznena, a u 9 prekršajna prijava, ostali su prošli s upozorenjima, preporukama, prijedlozima, navodi se u Izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, prenosi N1.
Višnja Ljubičić
