Međunarodni je dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja. Antifašistička liga Hrvatske, Documenta- Centar za suočavanje s prošlošću, i Srpsko narodno vijeće ( SNV ) organizirale su tradicionalno okupljanje u Praškoj i tihu šetnju do Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima kod zagrebačkog Glavnog kolodvora. Okupili su se na mjestu srušene sinagoge koju je ustaška NDH zbrisala sa lica zemlje, a pridružio im se i zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet, pojedini pripadnici diplomatskog zbora, saborske zastupnice Urša Raukar Gamulin, Rada Borić i drugi.
Predsjednik SNV-a Boris Milošević upozorio je da je holokaust trajna opomena na moguće rizike antisemitizma i netolerancije te podsjetio na prvi ustaški koncentracijski logor Gospić- Jadovno – Pag koji je prethodio Jasenovcu.
– Nažalost, na otoku Pagu, u uvali Slana, gdje se nalazio dio tog koncentracijskog logora, ne postoji ni slovo, ni znak, ni ploča da je tu nekad bilo mjesto stravičnog pogubljenja u ljeto 1941. Kad spominjemo holokaust ne možemo ignorirati aktivnu ulogu ustaškog režima u donošenju i provođenju rasnih zakona koji su doveli do strahovitih brojki stradalih. Holokaust se nije događao samo negdje daleko već i tu na našem vlastitom tlu– kazao je Milošević, prenose Novosti.
Vesna Teršelić, voditeljica Documente, poručila je da sjećanje na žrtve holokausta i žrtve genocida nad Srbima i Romima traže međunarodnu pažnju i domaće priznanje. Podsjetila je i na sve ozbiljnije manifestacije revizionizma te napomenula kako se do danas nadležna tijela nisu očitovala o prekršajnoj prijavi koju su protiv Marka Perkovića Thompsona podnijele Antifašistička liga, Documenta i braniteljska udruga VeDRA, zajedno s obiteljima žrtava nacističkog i ustaškog terora.
– Velika je i dugačka lista zadaća koje bi nadležni trebali ispuniti kako bi se zdravo krenulo u bolju budućnost. Važno je da je krajem prošle godine Grad Zagreb odlučio da zbog uzvikivanja ustaškog pozdrava više ne pruža gostoprimstvo Marku Perkoviću Thompsonu i nadamo se da će taj primjer slijediti i drugi gradovi – poručila je Teršelič.
Ujedinjeni narodi Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta proglasili su tek 2005., smatrajući da se to ne može i neće zaboraviti, napomenuo je predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić.
– Međutim, 60 godina nakon, izgledalo je da se zaboravlja, da svijet više ne prepoznaje početne korake koji vode do logora smrti, kao što su bili koncentracijski logori za vrijeme nacizma, fašizma, i ovdje, u Hrvatskoj, ustaškog režima; da društvo počinje relativizirati pojave koje nagovještavaju opasna skretanja koja mogu odvesti svijet na strašnu civilizacijsku stranputicu, kao što se to dogodilo prije više od 80 godina. Glavni razlog organiziranja ovakvih komemoracija je ne samo da se sjetimo stravičnih zločina od prije gotovo stoljeća, nego da prepoznamo situacije koje se još mogu zaustaviti javnim i odlučnim djelovanjem, da se nikad više na taj opasni put ne krene – rekao je Pusić, dodajući da danas, nažalost, svjedočimo da se mogu pojaviti nasilnici koji će pod okriljem države terorizirati vlastite građane, „ pa čak i ubijati i to u smeđim uniformama, u jednoj, od najstarijih demokracija na svijetu”…
- – Države koje su stekle veliki ugled i moralni kapital na žrtvi svog naroda kojeg danas obilježavamo, mogu izroditi režim koji će sve to zaboraviti i ponašati se prema jednom drugom nemoćnom narodu slično kao što su se ponašali nacisti prije 80 i 90 godina. Trebamo se toga sjetiti, kad čujemo da se u Hrvatskom saboru daju prijedlozi da se teroristima proglase ljudi, žene i muškarci u Hrvatskoj koji se zalažu za poštivanje ljudskih prava, za istraživanje i iznošenje argumentiranih činjenica nasuprot mitovima, da se zaštita ljudskih prava proglasi kao protudržavna djelatnost. Država u kojoj se to događa ima ozbiljne probleme – ocijenio je Pusić.
Zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet najavio je skoro donošenje urbanističkog plana koji će omogućiti izgradnju nove sinagoge u Praškoj ulici, naglašavajući da je sadašnjoj gradskoj upravi u Zagrebu kultura sjećanja jako važna, kako se najveće povijesno zlo više nikad ne bi dogodilo.
