U zabrinjavajućim vremenima opće relativizacije nekih važnih civilizacijskih stečevina i vrijednosti u svijetu, više i ne čudi vijest kako je Europska komisija, glavno izvršno tijelo zajednice država poznatih kao EU, donijela niz zakona kojima značajno slabi standardne zaštitu prirode. Loše vijesti za sve, osim za beskrupulozne štetočine. Postavlja se pitanje kao će se onda ponašati druge svjetske države kada tako djeluje EU, koja globalno slovi kao najnaprednija u održavanju ekoloških standarda i brizi o okolišu. Odnosno – slovila je.
Na to se osvrće i Udruga Biom koja je čest gost na našim stranicama, a zato što je zasigurno jedna od vodećih organizacija civilnog društva za očuvanje prirode u Hrvatskoj. Djeluje od 2006. godine i predstavlja Hrvatsku u BirdLife Internationalu, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode, bave se proučavanjem divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okupljaju zaljubljenike u prirodu, organiziraju volontiranja te educiraju mlade i odrasle o prirodi i važnosti njenog očuvanja.
Kako kažu, vide Hrvatsku kao zemlju bogate bioraznolikosti i zdravih ekosustava, u kojoj ljudi cijene prirodu i uživaju u njoj, a koju čuvamo kroz povećanu odgovornost prema okolišu i angažman šire javnosti, vlade, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora.
Niz zabrinjavajućih vijesti iz Europske komisije
Bilo bi lijepo kada bi se njihova vizija ostvarila, no to je, dok je na vlasti nakupina neprosvijećenih, ekološki potpuno besvjesnih, društveno neodgovornih i nekompetentnih ljudi i kriminalaca potpuno nemoguće. Kada se tome pridruži i spomenuto slabljenje EU zakonodavstva koje se tiče zaštite okoliša, onda , na žalost, nema svijetle budućnosti ni za koga.
‘Obnovljivo’ smeće u zaleđu (foto TRIS/G. Šimac)
-Kraj prošle godine donio je novi niz zabrinjavajućih vijesti iz Europske komisije, a kako stvari stoje, taj će se trend nastaviti i u 2026. godini. Usprkos naporima okolišnih organizacija diljem Europe i europskih građana, koji su kulminirali s oko 200.000 glasova građana koji su se prošle jeseni na javnom savjetovanju Europske komisije izjasnili protiv slabljenja okolišnih propisa i zatražili još snažniju zaštitu prirode u Europi, okolišni “omnibus” svejedno je donesen u prosincu. – kažu u Biomu.
Što je uopće “omnibus”? To je paket zakonodavnih izmjena koji omogućuje izmjenu nekoliko direktiva ili uredbi u jednom prijedlogu. Iako ga Europska komisija predstavlja kao pojednostavljenje procedura i inicijativu za jačanje gospodarske konkurentnosti EU-a, u praksi ove izmjene dovode do smanjenja razine zaštite okoliša i prirode koju jamči europsko zakonodavstvo.
-Prijedlogom iz prosinca istodobno se zadire u pojedine odredbe Direktive o pticama i staništima, Okvirne direktive o vodama, Direktive o procjeni utjecaja na okoliš i Direktive o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Novi okolišni omnibus sa sobom nosi ozbiljne rizike za europske ekosustave i javno zdravlje – uključujući povećanje industrijskog i kemijskog onečišćenja, ugrožavanje slatkovodnih ekosustava i daljnji gubitak bioraznolikosti. Izmjene odredbi prijete povećanjem industrijskog i kemijskog onečišćenja kroz slabljenje kontrole emisija i zaštite od izlaganja toksičnim tvarima. Slabljenje Okvirne direktive o vodama dovodi do ugrožavanja slatkovodnih ekosustava, prijetnji zdravlju ljudi i smanjenja otpornosti na klimatske ekstreme. Otvaranje Direktive o pticama i staništima donosi nove pritiske na bioraznolikost u trenutku kad ona munjevito opada, i kada bi cilj zakonodavstva trebao biti zaustavljanje tih negativnih trendova te obnova narušenih staništa i populacija vrsta. -upozoravaju iz Bioma.
Arhiva: Una – Foto: Daniel Pavlić
Istodobno je, ističu, donesen i paket o elektroenergetskim mrežama, prijedlog koji prijeti dodatno oslabjeti okolišne standarde ubrzavanjem odobravanja dozvola za energetske projekte bez jasno definiranih pravila, što može dovesti do pravne nesigurnosti, ugrožavanja kvalitete života lokalnih zajednica i zaobilaženja procjena utjecaja energetskih zahvata na okoliš. Također, ovaj prijedlog prijeti dodatno povećati pritisak za postavljanje energetske infrastrukture unutar osjetljivih područja, uključujući i zaštićena područja.
‘Pojednostavljenje’
To je već odavno vidljivo u Hrvatskoj, a koja je odavno postala kolonija beskrupuloznih inozemnih ‘investitora’ u , npr. vjetroelektrane i druge energane, udruženih s lokalnim snishodljivim političarima. Hrvatska za njih predstavlja svojevrsnu zlatnu koku ili eldorado u kojem mogu bez ikakvih poteškoća na ‘svako brdo’ koje požele instalirati svoje vjetroelektrane, a da o tome nitko ne pita ni konzultira lokalno stanovništvo. Isto stanovništvo kasnije nema nikakve koristi od tih ‘projekata’ – ostaje im samo trajno uništen okoliš, buke vjetrenjača i ograničeno kretanje i uništenje egzistencije i djelatnosti kojima su se ranije bavili, npr. stočarstvom i ruralnim turizmom. Kako bi nepravda i ironija bila veća, pritom građani Hrvatske uključujući i one koje žive u blizini i pod terorom vjetrenjača, plaćaju skuplju struju radi podrške ‘obnovljivim izvorima energije’. Na koncu, energokompanije, bilo inozemne bilo hrvatske, pa čak i one protiv čijih vlasnika su pokrenuti kazneni postupci, često ne plaćaju lokalnim upravama niti sramotno niske naknade koje u dužni plaćati…
S novim labavijim EU zakonima će takvi ‘investitori’ udruženi s lokalnim korumpiranim domorocima još lakše ostvarivati svoje prljave i opće trajno štetne ciljeve, i to pod egidom ‘čiste energije’.
ILustracija: vjetrenjača (foto TRIS/G. Šimac)
-U prosincu je ponovno “pojednostavljenje” doživio i sektor poljoprivrede, točnije pravila za hranu i hranu za životinje, koja su, nasreću, ipak djelomično ublažena zahvaljujući snažnoj intervenciji europskih građana, organizacija civilnog društva i znanstvenika. Međutim, ovaj prijedlog deregulacije mjera zaštite okoliša, prirode i zdravlja poljoprivrednika i dalje otvara vrata široj i lakšoj uporabi pesticida, uz slabiju zaštitu od tih opasnih tvari. Istovremeno, ignoriranje upozorenja i zabrinutosti građana i stručnjaka izraženih na europskim javnim savjetovanjima ozbiljno dovodi u pitanje legitimnost i demokratičnost postupaka zakonodavnih izmjena putem omnibusa. Tome u prilog govori i nalaz istrage Europske pučke pravobraniteljice o “pojednostavljenju” Zajedničke poljoprivredne politike iz 2024. godine, koji je taj postupak ocijenio kao loše upravljanje i zaobilaženje demokratskih procesa. – vele u Biomu.
Na koncu, upozoravaju, sljedeća na redu za deregulaciju je Uredba EU-a o deforestaciji, čija je provedba nedavno odgođena za godinu dana, a sada joj pak prijeti i slabljenje njezinih odredbi. Takvu odredbu će s veseljem dočekati oni koji u Hrvatskoj sustavno uništavaju šume radi prodaje sirovine, najprimitivnijeg vida gospodarstva koje donosi trajnu štetu i nakon kojega više nema povratka natrag.
-Iako se nastavak inicijative deregulacije očekuje i u sljedećoj godini, ne jenjava ni otpor javnosti, nevladinih organizacija i znanstvene zajednice prema pristupu „omnibusa“ i široj agendi deregulacije zakonodavstva. Ubrzavanje provedbe ne smije ići po cijenu odgovornosti i transparentnosti, a pogotovo ne na štetu zdravlja građana i prirode koju smo obvezni štititi. – zaključuju u Biomu.
Sječa – foto TRIS
