Predstavnici arhitektonske i urbanističke struke iznijeli su na okruglom stolu u organizaciji Možemo! i SDP-a niz primjedbi na račun prijedloga Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, zbog kojih smatraju da prijedlozi trebaju biti povučeni iz zakonodavne procedure. Stručnjaci arhitekti i urbanisti na današnjem okruglom stolu u Hrvatskom saboru upozorili su da predloženi zakoni o prostornom uređenju i gradnji ne štite javni interes, već stavljaju prostor u funkciju privatnih investitora.
Ocijenili su da se dodatno centralizira odlučivanje, razgrađuje sustav prostornog planiranja građen desetljećima te otvara put izvlaštenjima građana pod krinkom “javnog interesa” koji definira privatni investitor. Klubovi zastupnika SDP-a i Možemo! zato traže da Vlada i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine povuku prijedloge Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji i pripremi novi paket u suradnji sa strukom i lokalnim zajednicama.
Povucite prijedloge Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji
Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić naglasila je da reakcija stručne i opće javnosti pokazuje kako ovi zakoni ne smiju proći.
-Prostorno planiranje je javna djelatnost kojom se ispunjava temeljni javni interes građana. Prostor za javnu vlast treba planirati struka, i onda u skladu s tim privatni sektor može ili ne može nešto graditi. Prijedlog zakona okreće logiku naglavačke – privatni investitor postaje taj koji planira i dizajnira prostor, zadaje prostorna ograničenja, gradi i na tome profitira. To je problematično jer je privatnim investitorima u cilju maksimizirati profit, i zato smatramo da je samo javna vlast jamac da će javni interes biti ostvaren. Javna vlast je smjenjiva i legitimira se na izborima, za razliku od investitora. Postupak urbane komasacije, osnovni alat struke za osiguravanje javnog interesa, zakonski proglašen javnim interesom RH, čime se otvara mogućnost da se takav “opći interes” koristi kao opravdanje za izvlaštenja u korist privatnih investitora, bez pojedinačnih odluka tijela javne vlasti, po istom obrascu koji je već viđen kod solarnih elektrana u Zaboku i Pregradi.- istaknula je Benčić.
Ilustracija: Hotel u Postirama u nekoj fazi gradnje u veljači 2022. godinama (foto TRIS/G. Šimac)
Arhitekt Miroslav Štimac upozorio je da ovakav prijedlog zakona dodatno centralizira prostorno upravljanje, protežira privatni interes na štetu javnog, degradira lokalnu i regionalnu samoupravu i briše prostorno planiranje kao samostalnu javnu djelatnost.
‘Gradim na svom i tko mi što može’
-Riječ je o rušenju sustava prostornog uređenja koji je građen više od sto godina, a to se naziva ‘planovima nove generacije. Zakon se bavi samo provedbom, bez stvarnog planiranja – planovi “odnekud samo padaju”, predlagatelja ne zanima kako nastaju, ni koje posljedice imaju na krajobraz, infrastrukturu i kvalitetu života. Ovim se nastavlja prostorna devastacija započeta izmjenama zakona 2013. godine, čije rezultate vidimo u kaotičnim naseljima, razorenim krajobrazima, uništenim prirodnim resursima i bujanju bespravne gradnje. Uvodi se načelo ‘gradim na svom i tko mi što može’, Prijedlog je perfidno pisan, a odredbe raštrkane; tek kad ih se sagleda u cjelini, vidi se da predlagatelji nisu ni nevini ni naivni – poručio je Štimac.
Arhitektica Anja Dulčić upozorila je da će ovakav prijedlog zakona dovesti do još većeg kaosa u prostoru. Pozdravila je ideju unificiranih alata za planiranje, ali naglasila da je sporno što se prostorno planiranje svodi na pojedinačne katastarske čestice, umjesto da se prostor sagledava kao cjelina.
Dizalice i zgradurine i galebovi (foto TRIS)
-Upozoravam na nerealan rok prema kojem postojeći planovi istječu u roku pet godina, iako u Hrvatskoj nema dovoljno stručnjaka koji bi u tom razdoblju mogli izraditi nove planove na svim razinama. Posebno upozoravam na zlouporabu pojma “priuštivo stanovanje”. Prijedlog zakona omogućava širenje građevinskih zona pod krinkom priuštivog stanovanja i tamo gdje nema osnovne infrastrukture, čime se dodatno ugrožavaju poljoprivredna i šumska zemljišta. Još nemamo ni zakon o priuštivom stanovanju, niti znamo čija su zemljišta na kojima će se graditi, a već se otvara put proširenju građevinskih područja i potencijalnim izvlaštenjima, uključujući i u korist stranih investitora – ustvrdila je Dulčić.
‘Toliko loš da ga nije moguće popraviti’
Zastupnica Možemo! u Gradskoj skupštini Zagreba i ovlaštena arhitektica i urbanistica Suzana Dobrić ocijenila je da je prijedlog Zakona toliko loš da ga nije moguće popraviti.
-Ministar Bačić prostoru pristupa kao resursu koji treba što prije potrošiti, umjesto da ga se čuva. Hijerarhija planova se briše, svi planovi postaju provedbeni, uvodi se niz iznimki koje omogućuju gradnju mimo planova, a gradovima i općinama oduzimaju se ustavno zajamčene ovlasti upravljanja prostorom. Podsjećam na sličan pristup u Zagrebu 1990-ih, kada su planovi stavljeni izvan snage, proizveo današnji nered u prostoru. – kazala je Dobrić.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da je prostor konačan, zadan i nedjeljiv te da je “odraz i identitet lokalne zajednice i društva”. Naglasio je da je prostor u Hrvatskoj najvrjedniji resurs te upozorio na sudbinu državnog zemljišta, osobito šuma, ako se zakonski učvrsti model koji pogoduje privatnim investitorima na štetu javnog. Upozorio je da se prostor tretira kao roba, a ne kao javno dobro, te poručio kako je ovim zakonima „politika još jednom stala na stranu torbara, a ne građana“.
Ilustracija, priobalna gradnja – foto TRIS/G. Šimac
Predsjednik Odbora za prostorno uređenje Skupštine Grada Zagreba Mauro Sirotnjak naglasio je da je struka u izradu zakona uključena samo nominalno, dok su se prijedlozi slali gospodarskim interesnim udrugama i građevinskoj industriji.
-Elemente koje je struka godinama zagovarala – urbanu komasaciju i priuštivo stanovanje – Ministarstvo je izvitoperilo. Analize pokazuju da postojeća građevinska područja već sada omogućuju izgradnju potrebnog fonda priuštivog stanovanja, ali se ovim prijedlogom otvara gradnja izvan tih područja, bez jasne definicije što je priuštivo stanovanje i tko može biti nositelj takvih projekata”, rekao je Sirotnjak.
‘Obranit ćemo o javni interes’
Zastupnica Možemo! Urša Raukar-Gamulin upozorila je i na širi kontekst liberalizacije tržišta nekretnina kroz pripreme za ulazak Hrvatske u OECD. “
-Novi Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima potpuno je otvorio hrvatsko tržište nekretnina za ostale 38 članica OECD-a. U isto vrijeme, domaći i strani investitori dobivaju čitav niz pogodnosti – od izostanka poreza na nekretnine za turističke objekte, preko ukidanja poreza na dobit za ulaganja u turizam veća od tri milijuna eura u prvih deset godina, do korištenja sredstava NPOO-a za hotelske kapacitete”, upozorila je. Za razliku od Hrvatske, druge članice OECD-a, poput Slovenije i Austrije, uvele su jasna ograničenja i zaštitne mehanizme. Problematično je i od Ministarstva najavljeno produljenje rokova za digitalizaciju tj. transponiranje prostornih planova kao i izradu UPU-a koji su sada u Prijedlogu zakona potpuno nemogući i nerealni jer nikakva produljenja od godine, dvije ih ne mogu poboljšati niti učiniti realnima. – rekla je Raukar-Gamulin.
Zastupnica SDP-a Jasenka Auguštan Pentek najavila je da će, ne dođe li do promjena do drugog čitanja, klubovi razmotriti podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Mješalica za beton
-Krši se ustavno pravo jedinica lokalne samouprave da samostalno određuju kakve će se prostorne planove donositi na njihovom području, a urbana komasacija postaje alat kojim privatni investitor s 51 posto vlasništva nad zemljištem može izvlastiti ostale građane. To je praktički otimanje zemljišta naših građana”, poručila je Pentek.
Na kraju okruglog stola zastupnik Možemo! Marin Živković istaknuo je da će opozicija “učiniti sve u njihovoj moći da spriječe privatizaciju 2.0”.
-Nadamo se da će Vlada konačno čuti glas struke, koju je ignorirala pri predlaganju zakona. Ako se to ne dogodi, bit ćemo uporni u Saboru, u javnosti i, bude li potrebno, pred Ustavnim sudom kako bismo obranili javni interes, gradove i općine od zakona pisanih po mjeri investitora i krupnog kapitala”, zaključio je Živković.
Miješalica i pizza (foto TRIS/G. Šimac)
