| Morski vranac jedna je od najelegantnijih morskih ptica, a u Hrvatskoj je poznat i pod nazivom gnjurac, kormoran ili morovan. Smatra se da se na području Hrvatske gnijezdi jedna od najvećih populacija na Mediteranu (približno 2 000 parova), što nas obvezuje na njihovu trajnu i učinkovitu zaštitu.
Morski vranac je vitka ptica crnog perja sa sjajnim, tamnozelenim odsjajem koje se presijava na suncu, a vitak vrat i kljun crn sa žutim rubovima prepoznatljivi su čak i kada ga se promatra izdaleka. Ako mu dođete dovoljno blizu, primijetit ćete smaragdno zelene oči s uskim žutim prstenom. Za razliku od odraslih, mlade ptice imaju gornji dio tijela smeđe boje, a donja strana tijela je bjelkaste boje.
Vrsan je ribolovac i isključivo se hrani ribom koju lovi roneći. Pod vodom može provesti i nekoliko minuta, a zabilježeni su zaroni i do dubine od 60 m. Nakon lova, najčešće je viđen na stijenama gdje odmara i raširenih krila suši perje. Zbog kratkih, čvrstih i crnih nogu, s plivaćim kožicama između prstiju koje mu omogućuju izvrsno kretanje pod vodom, gotovo poput peraja, na kopnu djeluje pomalo nespretno.
Za razliku od svog većeg rođaka, velikog vranca, morski vranac vezan je isključivo uz morsku obalu te traži sigurnost i osamu za podizanje svojih ptića. Najčešće gnijezdi u kolonijama koje se nalaze na malim otočićima i hridima, često nepristupačnim mjestima, što mu pruža izvrsnu zaštitu od predatora, ali i od znatiželjnih ljudi. Gnijezdi se po cijelom Jadranu, a najbrojniji je na njegovom sjevernom dijelu.
Sredozemna populacija morskog vranca ima vrlo razvučenu sezonu gniježđenja: prvi parovi započinju s gniježđenjem već tijekom zime, od prosinca do veljače, dok se neke ptice gnijezde tek u svibnju. Parovi su vjerni svojim gnijezdilištima, pa se često iz godine u godinu vraćaju na istu stijenu, istu pukotinu, ponekad čak i na isto gnijezdo. Gnijezdo od granja gradi na liticama, među škrapama ili na tlu u gustom grmlju. Tijekom sezone gniježđenja odrasle ptice razvijaju tanki perjaničasti čuperak na glavi, stilski ukras koji je nadahnuo njegovo englesko ime shag, što u izvornom značenju označava „čuperak“.
Iako je čest uz obalu, morski vranac osjetljiv je na promjene i na onečišćenje mora. U nekim područjima klimatske promjene i promjene u dostupnosti plijena utječu na njegov uspjeh u gniježđenju, pa se smatra pokazateljem zdravlja morskih ekosustava. Osim toga, ugroženost vranca posljedica je i stradavanja u ribarskim alatima i nedostatak hrane. Od ribarskih alata najopasnije su mreže stajaćice u koje se vranci zapletu i uguše te vrše i parangali. S druge strane, nedostatak hrane uzrokovan je prelovom morskih organizama, naročito ribe. Očuvanje morskog vranca ne znači samo očuvati ovu gracioznu morsku vrstu, već i zdravlje cijelog Jadrana.
Foto: Foto: (c) fotis-samaritakis, iNaturalist |
