Završnu katastrofu Vjesnika, čini se, odigrali su mulci, balavurdija u dobi od 16- 17 godina. Zbog požara u Vjesnikovom neboderu, izvijestio je danas javnost ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nekoliko mlađih osoba je ispitano, a jedna je uhićena. Još uvijek traju obavijesni razgovori, a ono što je zasad ministar otkrio, nisu sve muške osobe, i sasvim sigurno javnost neće dugo čekati da dobije odgovore na ključna pitanja o onima koji su požar izazvali, obećao je Božinović. U međuvremenu, otkriva se kako je Vjesnikov neboder prije dva mjeseca osiguran kao stambena zgrada, a ne kao poslovni objekt, jasno, da državu manje košta. Sada bi tu “štedljivost” mogla platiti u milijunima…
Foto: Mateo Keller
S jedne strane poražavajuće je za društvo da su mladi ljudi, čak maloljetnici, sve češće počinitelji kaznenih djela, a s druge, pitanje svih pitanja svakako je kako je skupina suspektnih mladaca uspjela ući u zgradu koju 24 sata čuvaju dva zaštitara. Osim toga zgrada je i pod video nadzorom. Navodno je čak i protupožarno osigurana. Štošta je u ovom slučaju u najmanju ruku neobično, začuđujuće. A štošta govori i činjenica da je riječ o nekretnini koja je u većinskom državnom vlasništvu. Zanimljivo, državni dužnosnici ne osjećaju se odgovornima…
Ministar Božinović jasno je kazao da se ovdje radi većinom o maloljetnicima koje se tereti za izazivanje požara, i da su tek neki od njih mlađi punoljetnici. A čini se da, među njima ima i djevojaka… Neki će biti ispitani u svojstvu osumnjičenika, a neki u svojstvu svjedoka
Do sada međutim, još nije obavljen očevid unutar zgrade jer se za to moraju stvoriti uvjeti, zgarište se mora ohladiti da bi mu se moglo pristupiti, a također treba utvrditi i statičko stanje objekta.
Zgrada je, naime, kako su potvrdili statičari, trenutno vrlo opasna pa je nužna precizna procjena stabilnosti da bi se pristupilo unutar objekta. Uz pomoć dronova prate se pukotine na zgradi, a stvarno stanje konstrukcije znat će se za nekoliko dana.
Posebno pitanje je osiguranje oko zgrade s obzirom da je riječ o vrlo prometnoj lokaciji.
Policijska uprava zagrebačka prethodno je objavila da se jedna maloljetna osoba javila policiji i ispričala da je sa skupinom mladih u dobi od 16-17 godina, bila u zgradi Vjesnika u večeri izbijanja katastrofalnog požara. Ispričala je da su se htjeli popeti na vrh nebodera, ali su naišli na zaključana vrata na zadnjim katovima. U jednom trenutku jedan iz skupine počeo je paliti kartone i vatra se vrlo brzo proširila. Navodno su se tada svi razbježali i napustili zgradu, a da ih nitko nije primijetio ni kad su ušli ni kad su izašli. Iako je, kako smo spomenuli, neboder 24 sata pod zaštitom dvaju zaštitara . Kako je to moguće ako su zaštitari bili na radnom mjestu? To je samo jedno od pitanja koja se postavljaju otkako je vatra trajno okončala sudbinu nekadašnjeg simbola Zagreba ali i simbola hrvatskog novinarstva. I ovaj konačni slom zgrade u kojoj je nekoć bilo smješteno 20-ak novinarskih redakcija, pretvorene u opasno, nestabilno zgarište, na određeni način najavljuje i perspektivu hrvatskog novinarstva…
Telegram otkriva da je Vjesnik prije dva mjeseca osiguran kao stambena zgrada, a ne kao poslovni objekt, i to posredstvom jedne mikro tvrtke sa samo dvoje zaposlenih ( ?! ).
S obzirom da je riječ nekretnini u većinskom državnom vlansištvu, osiguranoj u Croatia osiguranju, kako upozorava njezin bivši direktor Damir Vanđelić, država bi zbog tog manevra mogla izgubiti milijune eura.
“Zašto bi itko osigurao naočigled poslovnu zgradu kao stambenu? Nameće se logičan zaključak – premija za stambene zgrade je puno niža. Premija je, najjednostavnije rečeno, cijena koju plaćate osiguravajućoj kući da bi vas ona zaštitila od rizika. Rizici za poslovnu zgradu neusporedivo su veći od onih za stambene objekte. Samim time je veća i premija koju biste morali platiti osiguravajućoj kući”, navodi Telegram.
Takvo postupanje onih koji su u ime države ugovorili takvo osiguranje krajnje je neodgovorno, ali istodobno izaziva i brojne sumnje. Je li skupina mladih samoinicijativno upala u zgradu Vjesnika ili su nekome poslužili da umjesto njih obave „prljavi posao” koji bi se pravdao standardnom „mladost-ludost”, neprimišljenost, dječja posla? Ako su doista maloljetnici došli sami na ideju da uđu u neboder i da za sobom ostave palež iz čistog adrenalinskog, destruktivnog poriva, onda se doista, kako reče zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, moramo zapitati što se to događa s dijelom mladih u našem društvu.
Gdje su bili zaštitari, što su radili? Na to će pitanje vjerojatno odgovor dati snimke s nadzornih kamera. No, ostat će dvojba je li ova katastrofa doista slučajna ili pomno osmišljena i pripremljena kako bi nekadašnji prestižni „čokoladni toranj” nestalo s lica zemlje u podmetnutom požaru a na toj lokaciji nikao nekakav isplativiji komercijalni objekt, recimo luksuzni hotel, stanovi za odabrane i sl.
Vjesnikov neboder je projektirao arhitekt Antun Urlich 1960. godine, izgradnja je započela 1963. i završena nakon devet godina. Prve redakcije ušle su u neboder 1972., a bio je to tada jedan od najmodernijih nebodera u Europi, s fasadom od reflektirajućeg narančastog i smeđeg mat-stakla. Imao je 16 katova i visinu od 67 metara.
Navodno postoji čak i projekt obnove Vjesnikovog nebodera kojeg su vlasnici i suvlansici namjeravali privesti komercijalnoj svrsi, a svojedobno je postojala i ideja da se na razvalinama Vjesnika izgradi hotel s kongresnom dvoranom. U komplesku Vjesnik adaptirano je nekoliko poslovnih prostora za potrebe Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gdje je bila smještena i arhiva ministarstva.
U „čokoladnom tornju” uz Vjesnik i Večernji list, bili su i Globus, Gloria, Studio, Danas, Start, Vikend, Arena, Sportske novosti… Vjesnik je ugašen 2012., a 2022. država je postala većinski vlasnik nekretnine. Nekad najveća medijska kuća jugoistočne Europe likvidirana je zbog gubitaka oko oko 8,5 milijuna kuna.
A što je država kao vlasnik napravila s Vjesnikovim neboderom?
