Hrvatska obilježava 34. godišnjicu pada Vukovara, Dan sjećanja na žrtve iz Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. U Koloni sjećanja i ove godine je hodalo tih 5,5 kilometara puta u tišini na tisuće ljudi iz cijele zemlje, jer Vukovar je vjerojatno jedina hrvatska točka oko koje nema razmimoilaženja. Poštovanje i pijetet prema golemom stradanju Vukovaraca i njihovog grada dijele svi hrvatski građani…
Kao i uvijek, Kolona sjećanja krenula je od vukovarske bolnice, gdje su komemorirane žrtve brutalne velikosrpske agresije na ovaj grad, prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Kolonu su na 34. godišnjicu pada grada predvodile vukovarske braniteljice i uz njih članovi obitelji poginulih, nestalih i preminulih te preživjeli branitelji. Među braniteljima i građanima koji su iz cijele Hrvatske došli odati počast žrtvi ovog grada, najvećeg stradalnika u Domovinskom ratu, bio je i državni vrh, s iznimkom predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji zbog zdravstvenih problema nije došao u Vukovar, ali su u njegovo ime počast došli odati Orsat Miljenić i Marijan Mareković …
Napad na Vukovar počeo je u kolovozu 1991., no grad je odolijevao daleko nadmoćnijem neprijatelju punih 87 dana. Tijekom opsade grada poginulo je 450 branitelja i 1350 civila, među njima čak i 86 djece. Ranjenih je bilo preko 2500, a mnogi su zarobljeni i odvedeni u srpske logore, gdje im se gubi svaki trag. Hrvatska još uvijek traži 1740 nestalih u Domovinskom ratu, a od toga ih je s vukovarskog područja čak 451.
Mnogi su u Vukovar stigli još jučer jer za neke je put bio itekako dug, a želja da budu dio komemoracije od samog početka, velika.
Dok je Kolona prolazila gradom, kroz prozore zgrade Hrvatskog radija Vukovar čule su se riječi, ratna radijska izvještavanja, legendarnog vukovarskog novinara i urednika Siniše Glavaševića koji je ubijen na Ovčari 20.studenoga 1991.
Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček u obraćanju novinarima kratko je, prenosi N1, kazao:
“U ovoj Koloni nije bitan Andrej, Zoran, Marijan, Gordan – svi smo jednaki, došli smo s pijetetom prema žrtvi. Najbitnije je da današnji dan i sljedeća tri dana ne koristimo za politička prepucavanja jer onda žrtva pada u drugi plan, a žrtva mora biti na prvom mjestu”, naglasio je, posebno napominjući da Vukovar živi 365 dana u godini a ne tek u ovim danima sjećanja.
Premijer Andrej Plenković, u izjavi za medije, hodajući u Koloni sjećanja, istaknuo je kako su svi došli iskazati pijetet i poštovanje prema braniteljima, civilima koji su u gradu poginuli i prema herojskoj obrani Vukovara, kazao je, koji je simbol otpora i obrane Hrvatske u pravednom Domovinskom ratu protiv velikosrpske Miloševićeve agresije, u kojem je Hrvatska pobijedila. Sjetio se i francuskog dragovoljca Jean Michela Nicoliera čiji su posmrtni ostaci tek nedavno ekshuminari i koji je u Vukovaru i sahranjen. I u ovoj prilici imao je potrebu kazati koliko je država uložila u obnovu razorenog Vukovara te najavio nastavak ulaganja kako bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji život i ostanak, za suživot svih žitelja u ovom gradu. I sve to uz poruku kako ćemo „uvijek čuvati dostojanstvo Domovinskog rata kao temelja suvremene hrvatske države. Ne moramo se slagati, dodao je, ali uvjeren je kako oko temeljnih stvari, kao što je Vukovar, ipak postoji konsenzus u Hrvatskoj.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković posebno je naglasio da “Vukovar ne trpi nikakvu relativizaciju. Hrvatski je narod platio krvlju, kao i u Škabrnji i ovi nas dani podsjećaju što se događalo. Očekujemo pijetet koji će svi iskazati jer su ovo dani stradanja Hrvata”, izjavio je Jandroković.
Među sudionicima komemorativnog obilježavanja 34. godišnjice stradanja u Vukovaru je bila i Lyliane Fournier, majka Jean Michela Nicoliera, poginulog francuskog dragovoljca, koja je kazala da se već dugo osjeća kao Hrvatica 90 posto, a da bi to bila 100 posto još mora naučiti jezik, jer državljanstvo ( koje su uoči ove godišnjice Dana sjećanja dobili ona i posthumno njezin sin ) se zaslužuje i jezik se mora znati.
U Koloni sjećanja je bio i ministar Davor Božinović koji je podsjetio da je policija na početku rata bila jedina organizirana snaga Hrvatske koja je zadržavala svojim djelovanjem napredovanje neprijateljske vojske i stvarala uvjete da se Hrvatska vojska popuni, opremi i uvježba. Policajci su bili prve mete i prve žrtve u Domovinskom ratu, pogotovo u Vukovaru, rekao je. Neprijatelj je u ovom gradu izgubio bitku, slomio kičmu, a policija je u tome dala velik doprinos
I glavni državni odvjetnik Ivan Turudić došao je danas u Vukovar a u izjavi za N1 je rekao:
“Radimo stalno u svim kaznenim predmetima ratnih zločina, kako s područja cijele Hrvatske, tako i s područja Vukovara gdje je bilo najviše zločina. Ovo sa Jean-Michel Nicolierom je veliki uspjeh. To je postigla ekipa na čelu s ministrom Tomom Medvedom. Pronađani su ostaci i još trojice branitelja”. Podsjetio je da ratni zločini ne zastarijevaju, pa se nada da će pravdi biti priveden i izvjesni Spasoje Petković, nadimka Štuka, za kojeg se sumnja da je ubio Jean Michela Nicoliera, a kojeg je Srbija odbila predati pa je istraga morala biti prekinuta. Predmet je predan kolegama iz Francuske, i kako je rekao, volio bih da imaju više sreće od nas…
Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci i zapaljene svijeće u počast palima u obrani Vukovara. Još jedna tužna godišnjica vukovarskog stradanja je obilježena, još jedna Kolona sjećanja je prošla gradom, no, sutra je novi dan u kojem Vukovaru treba živjeti, a to bez mladih ljudi koji zbog posla sve više odlaze, neće biti moguće…
Škabrnja
Istog dana kada je pao Vukovar, dogodio se i stravičan pokolj u Škabrnji, selu u Ravnim Kotarima. JNA i srpske paravojne postrobe upale su u selo i počinile jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu.
Danas je Kolona sjećanja u kojoj se okupilo nekoliko tisuća ljudi, prošla i kroz Škabrnju gdje su komemorirane žrtve zločina i odala počast ubijenima. Kolona se kretala sa zapadnog ulaza u selo prema masovnoj grobnici . Kod Spomen – obilježja u centru Škabrnje, članovi obitelji poginulih branitelja i civila, predstavnici državnog vrha, izaslanstva Zadarske i susjednih županija, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga, saborksi zatsupnici i brojni građani iz cijele Hrvatske položili su vijence i zapalili svijeće u spomen palima.
U Škabrnju su stigli potpredsjednik Vlade, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministri Ante Šušnjar, Damir Habijan, Ivan Šipić, Radovan Fuchs, Tonči Glavina i ministrica Marija Vučković.
Napadom na Škabrnju zapovijedao je zloglasni Ratko Mladić, a tijekom napada ubijani su i civili, stariji muškarci i žene koji su se krili u podrumu u strahu od pokolja kojeg nisu izbjegli. Jer, zločini su nastavljeni i sutradan 19. studenoga kada su pobijeni oni koji nisu na vrijeme pobjegli iz sela. Ubijeno je 63 Hrvata, 15 branitelja i 48 civila, tako da u Škabrnji teško da je bila ijedna obitelj koja nije izgubila u tom pokolju nekog od najbližih.
S obilježavanja 34. godišnjice zločina u Škabrnji, ministar Habijan je poručio da dok ne bude pronađena i posljednja nestala osoba, nećemo biti mirni. Škabrnja je, kako je rekao, “slika poraza čovječanstva”, jer “nijedna kaza ne može vratiti žrtve ni izbrisati strahotu koja se ovdje dogodila.”
Ministar pravosuđa je iznio i podatak da se u Hrvatskoj trenutno vodi 69 postupaka za ratne zločine, sedam je nvoih pokrenuto ove godine, piše N1, a 74 su pravomoćno okončana. Još uvijek se traga i za 1740 nestalih osoba.
