Prema godišnjem izvješću o istraživanju Velikog koraljnog grebena Australskog instituta za morske znanosti (AIMS), koraljni pokrov na Velikom koraljnom grebenu z doživio je najveći godišnji pad koraljnog pokrova u dvije od tri regije otkako je AIMS započeo praćenje prije 39 godina. To je pretežno uzrokovano toplinskim stresom uzrokovanim klimatskim promjenama koji je doveo do smrtnosti koralja od masovnog izbjeljivanja 2024. godine, ali i utjecajima ciklona i izbijanja morskih zvijezda vrste “trnova kruna”.
Dijelovi Velikog koraljnog grebena pretrpjeli su najveći godišnji pad pokrivenosti koraljima otkad se vode podaci, upozorava novo izvješće australskog Instituta za morske znanosti (AIMS).
Sjeverne i južne grane ovog golemog australskog grebena doživjele su najraširenije izbjeljivanje koralja do sada, a glavni uzrok je toplinski stres uzrokovan klimatskim promjenama.
Veliki koraljni greben proteže se na 2300 kilometara uz sjeveroistočnu obalu Australije i jedno je od najbogatijih morskih staništa na svijetu. No posljednjih godina sve češće se suočava s izbjeljivanjem – procesom u kojem koralji gube boju i vitalne alge zbog previsokih temperatura mora.
“Greben je pretrpio nezapamćene razine toplinskog stresa, što je dovelo do dosad najraširenijeg i najtežeg izbjeljivanja”, navodi se u izvješću AIMS-a, koji prati stanje grebena još od 1986.
Prema podacima iz najnovije ankete, provedene između kolovoza 2024. i svibnja 2025., stanje koralja na 124 istražena grebena dodatno se pogoršalo zbog tropskih ciklona i najezdi trnovitih zvjezdača – morskih zvijezda koje se hrane koraljima. No znanstvenici ističu da je zagrijavanje oceana glavni uzrok.
Koralji ne mogu preživjeti ako temperature mora ostanu 1°C iznad njihovog toplinskog praga duže od dva mjeseca. Ako temperatura poraste 2°C iznad praga, koralji ugibaju za otprilike mjesec dana.
-Postoji rizik da ćemo doseći točku nakon koje se koralji više neće moći oporavljati dovoljno brzo između katastrofalnih događaja. Najpogođenije su vrste iz roda Acropora, koje najbrže rastu, ali su i najosjetljivije na toplinu i omiljena su hrana trnovitim zvjezdačama. Te koralje prve izgubimo – rekao je dr. Mike Emslie za ABC News.
Ipak, dodao je da greben pokazuje sposobnost oporavka ako mu se pruži prilika: “Vrijedi se boriti za njega.”
Raznolike skupine koralja na Pompejskom grebenu br. 1 u južnom Velikom koraljnom grebenu, unatoč utjecajima izbjeljivanja iz 2024. godine. Slika: AIMS
Australska vlada već godinama provodi program suzbijanja trnovitih zvjezdača, injekcijama octene kiseline ili goveđe žuči. Do sada je uništeno više od 50.000 jedinki.
Zahvaljujući tim aktivnostima, AIMS navodi da 2025. godine nije bilo novih najezdi na središnjem dijelu grebena. Ipak, broj trnovitih zvjezdača posljednjih desetljeća znatno je porastao, a glavni uzrok smatra se ispiranje hranjivih tvari s poljoprivrednog zemljišta.
Richard Leck iz organizacije WWF kaže da izvješće potvrđuje kako je riječ o “ekosustavu pod ogromnim stresom”.
“Znanstvenici se pitaju što će se dogoditi kad greben više ne bude u stanju oporavljati se kao prije”, rekao je Leck za AFP. Upozorio je da su neki koraljni grebeni u svijetu već nepovratno uništeni – i da bi Veliki koraljni greben mogao doživjeti istu sudbinu bez odlučne klimatske politike.
Prevrnuti koralji kao posljedica štete od oluje u središnjem dijelu Velikog koraljnog grebena. Slika: AIMS
Greben je na popisu svjetske baštine već više od 40 godina, ali UNESCO upozorava da je “ugrožen” zbog zagrijavanja oceana i zagađenja.
-Masovno izbjeljivanje 2024. dio globalnog događaja koji je započeo 2023. na sjevernoj hemisferi. Bilo je to peto masovno izbjeljivanje Velikog koraljnog grebena od 2016. godine i imalo je najveći zabilježeni prostorni otisak, s visokom do ekstremnom prevalencijom izbjeljivanja u tri regije. Ove godine grebeni zapadne Australije također su doživjeli najgori toplinski stres ikad zabilježen. Prvi put smo vidjeli da je jedan događaj izbjeljivanja utjecao na gotovo sve koraljne grebene u Australiji. Masovno izbjeljivanje koraljnog grebena postaje sve intenzivnije i događa se sve češće, što dokazuju masovna izbjeljivanja iz 2024. i 2025. godine. Ovo je bio drugi put u desetljeću da je Greben doživio masovno izbjeljivanje u dvije uzastopne godine. Budućnost svjetskih koraljnih grebena ovisi o snažnom smanjenju emisija stakleničkih plinova, upravljanju lokalnim i regionalnim pritiscima te razvoju pristupa koji će pomoći grebenima da se prilagode utjecajima klimatskih promjena i drugih pritisaka i oporave od njih.- rekla je izvršna direktorica AIMS-a, profesorica Selina Stead.
Veliki koraljni greben (engleski Great Barrier Reef), niz koraljnih grebena duž sjeveroistočne obale Australije u Koraljnome moru, između Torresova prolaza na sjeveru i rta Sandy na otoku Fraser na jugu; dug je oko 2000 km, širok oko 2 km u sjevernom i mjestimično oko 150 km u južnom dijelu. Koraljni grebeni vide se samo za niske vode; koraljnih otoka ima malo. Na većim i višim otocima rastu palme i grmlje. Između kopna i Velikoga koraljnoga grebena nalazi se velika laguna ili unutrašnji kanal koji služi obalnoj plovidbi. Među dvadesetak dobro istraženih transverzalnih prolaza najpovoljniji su Veliki sjeveroistočni kanal, Cookov i Flindersov prolaz te kanal Capricorn. U središtu lagune na otoku Heronu nalazi se znanstvenoistraživačka postaja. Veliki koraljni greben najvećim je dijelom pod zaštitom države kao morski park (osnovan 1975., obuhvaća 345 000 km²), a 1981. uvršten je na UNESCO‑ov popis svjetske prirodne baštine.
Govori se kako je to ‘jedini živi organizam koji se vidi iz svemira’.
Greben jednim dijelom prati prirodne otoke, odnosno vrhove odavno potonula planinskoga lanca. No njegova izvanredna raznolikost potječe od 3000 koraljnih grebena, više od 900 otoka, atola i laguna, od kojih se svaki nalazi u drukčijoj fazi razvoja. Zbog toga je 1981. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a CNN ga je svrstao na popis sedam svjetskih čuda prirode. Veliki koraljni greben mogu iskorištavati samo autohtono stanovništvo, Aboridžini i Torres Strait otočani, te je važan dio njihove kulture i duhovnosti. Turizam Velikog koraljnog grebena Australiji je 2012. godine donio ukupno 5,7 milijarda A$.
No uskoro bi joj, ako se ovako nastavi, mogao donijeti – 0 dolara.
Znanstvenik AIMS-a provodi istraživanje vučenja manta kako bi pratio pokrov tvrdih koralja. Slika: AIMS
