Izborna je šutnja. U nedjelju, 1.lipnja održava se drugi krug izbora za lokalnu i regionalnu samoupravu gdje načelnici, gradonačelnici i župani nisu izabrani u prvoj izbornoj rundi prije dva tjedna, odnosno 18. svibnja. Izbori se ove nedjelje provode u 405 gradova i općina, na 4.980 biračkih mjesta uz asistenciju, odnosno nadzor 5500 promatrača. Pobjednici drugog izbornog kruga bit će poznati, kako je objavilo Državno izborno povjerenstvo ( DIP ), svega tri sata nakon zatvaranja birališta u nedjelju.
Ove nedjelje, u „popravnoj rundi” bira se još 12 župana ( od ukupno 21 ), gradonačelnici u Zagrebu i još 46 gradova te načelnici u 62 općine, izvijestio je DIP.
S obzirom da je u drugom krugu znatno manje lista i kandidata koji su na testu povjerenja građana, prvi izborni rezultati, priopćili su iz DIP-a bit će poznati već sat nakon zatvaranja biračkih mjesta, a svakih desetak minuta rezultati će se ažurirati, pa će već oko 21 sat biti de facto obrađeni glasovi s čak 90 posto biračkih mjesta, a to znači da bi se već tada moglo sa velikom sigurnošću govoriti o tome tko su pobjednici a tko gubitnici drugog kruga.
Tijekom dana u dva navrata DIP će izvijestiti javnost i o odazivu građana na birališta: prvi put u podne ( s podacima zaključno do 11,30 ), potom u 17 sati ( obuhvatit će birače koji su izašli na glasanje do 16,30 sati ). Oko 19 sati očekuju se izlazne ankete koje su najčešće pouzdan pokazatelj tko je izbornu utakmicu dobio, a tko izgubio, tko će slaviti a tko tugovati.
U drugom izbornom krugu izborno pravo može konzumirati 2,883. 000 birača, a kako je u drugoj rundi uvijek odaziv slabiji teško da se može računati na više od 43,95 posto izlaznosti, koliko je bilo prije dva tjedna, 18. svibnja.
Zanimljivo je da građani pokazuju vrlo nisu razinu zainteresiranosti za lokalne, tzv. komunalne izbore, za gradske i općinske vlasti, iako upravo o njima i kvaliteti izabranih kandidata najviše ovisi kvaliteta njihovog života u gradovima i općinama. Još je manji interes građana za izbore na razini županija– župane i županijske skupštine, za koje je u prvom krugu interes pokazalo svega 43,58 posto birača.
Što je razlog sve manjeg zanimanja birača za izbor lokalnih čelnika, pitanje je na koje nema jednoznačnog odgovora, ali sasvim sigurno na nisku izlaznost najviše utječe zgađenog građana politikom i političarima koji su se tijekom minulih godina često razotkrivali kao serijski proizvođači afera, skloni korupciji klijentelizmu i nepotizmu, neodgvoornosti i neradu. Takva percepcija birača o političarima stvara osjećaj nemoći kog građana koji postaju sve više uvjereni da svojim glasom ne mogu ništa promijeniti, pa stoga ostaju kod kuće umjesto da izađu na biračka mjesta i glasaju. No, samo ako ne izlaze na birališta stanje se neće mijenjati, a s povećanim odazivom itekako bi mogli utjecati na promjene u društvu generalno, pa tako i u svojim lokalnim sredinama. Zato je preporuka svima da konzumiraju svoje biračko pravo i da na taj način budu čuvari demokratskog izbornog procesa, da ne prepuštaju drugima da odlučuju umjesto njih i da nas ponovo vraćaju u jednostranačje.
