Hrvatska danas slavi Dan državnosti, 30.svibnja, državni praznik koji je i neradni dan. Radi se zapravo o obilježavanju konstituiranja prvog demokratski izabranog, višestranačkog državnog parlamenta, Hrvatskog sabora, 30.svibnja 1990., zbog čega nisu svi oduvijek bili suglasni da bi upravo taj događaj trebalo praznovati kao dan državnosti. Izmjenama Zakona o državnim praznicima 2001., u mandatu vlade Ivice Račana, Dan državnosti počinje se obilježavati 25. lipnja, a 30.svibnja je preimenovan u spomendan, kao Dan Hrvatskog sabora. Istovremeno, spomendan- Dan Hrvatskog sabora, koji se obilježavao 8. listopada, postaje Dan neovisnosti i nema status državnog praznika nego spomendana.
Prijepori oko datuma iz novije hrvatske povijesti, odnosno od proglašenja samostalnosti, ostali su dijelom aktualni do današnjih dana. HDZ-ova vlada je od listopaa 2019. vratila praznik Dana državnosti na nekadašnji datum, 30.svibnja, 25.lipnja je posato spomendan, Dan neovisnosti, a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora. Na popis državnih praznika ušao je i 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Predsjednik Republike Zoran Milanović Dan državnosti ne slavi 30. svibnja, štoviše taj dan smatra „nazovi-praznikom”, za razliku od 25. lipnja kada je formalno bila proglašena samostalnost RH, i na taj datum se Dan državnosti slavio čak 18 godina.
Činjenica je da je 30. svibnja odabran kao Dan državnosti jer je toga dana, 1990. godine, konstituiran prvi demokratski izabrani, višestranački sabor RH čime je označen kraj dotadašnjeg socijalističkog sustava i početak procesa osamostaljenja demokratske Hrvatske. U HDZ-u se smatra da je taj datum bio prekretnica u novijoj hrvatskoj povijesti i 30. svibnja 1990. je neslužbeno već tada proglašen Danom državnosti, a službeno se kao državni praznik slavi od 1991.
Međutim, na ljevic se od početka osporavao ovaj datum kao blagdan državnosti jer je formalna samostalnost bila proglašena tek 25.lipnja 1991., pa se smatralo da zapravo Tuđmanova sljedba nameće kao državni praznik datum kada je HDZ nakon demokratskih izbora preuzeo vlast u zemlji.
Ni danas predsjednik Milanović ne priznaje 30. svibnja kao Dan državnosti i bojkotira njegovu proslavu.
– To je dan koji oni pokušavaju nametnuti kao praznik. Nešto što je stranačka fešta i čega smo se elegantno riješili prije 20 godina i napravili pomak tako da smo danom državnosti prozvali dan referenduma, što je najbliže Danu državnosti. Ovo je bio spomendan, Dan Hrvatskog sabora. Plenković je – kazao je lani uoči praznika Milanović– u svojim nastojanjima i pomutnjama to najavio kao neku vrstu konvalidacije sebe. Ne stojim nikome na putu da to obilježava- rekao je- te dodao: – Dvadeset godina smo imali dan državnosti. I onda dođe ovaj i kaže da će to biti Sabor kad je HDZ osvojio većinu- rekao je.
Ove godine nema posebnih izjava, ali ni Milanovićevog sudjelovanja u proslavi Dana državnosti, 30.svibnja.
Prema itineraru proslave, kod Spomenika domovini su položeni vijenci, dio državnog protokola je i misa u crkvi svetog Marka, na Jarunu je priređena izložba vojnog naoružanja i opreme, a cijeli program završava svečanim koncertom u HNK-u, na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora.
Uoči praznika, prilikom susreta s novinarima, predsjednik Vlade Andrej Plenković je kazao kako su ga iz Ureda predsjednika RH obavijestili da Zoran Milanović, s kojim je napokon uspostavljena komunikacija, ipak neće biti prisutan na svečanom obilježavanju Dana državnosti, što je kratko prokomentirao : „Ignoriraju Dan državnosti kao i inače, nije se tu ništa promijenilo”.
I predsjednik Sabora Gordan Jandroković osvrnuo se na činjenicu da šef države neće 30.svibnja sudjelovati u svečanostima povodom Dana državnosti, jer on od prvog dana ne prihvaća taj datum kao Dan državnosti iako je zakonom definiran kao državni praznik.
– Mi ćemo ga obilježiti kao i svake godine. Ove godine posebno svečano jer se radi o 35 godina od zasjedanja prvog demokratski izabranog Sabora, na svečanom koncertu u Hrvatskom narodnom kazalištu. Bit će i zastupnici iz prvog saziva Hrvatskog sabora. Prema informacijama koje imam bit će ih oko osamdesetak, što je čin poštovanja prema svima njima- izjavio je i naglasio da će se sjetiti svih hrvatskih branitelja i, naravno, prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Za HDZ je taj datum jedan od važnijih iz moderne hrvatske povijesti, jer je taj dana- naglasio je Jandroković– došlo do promjene političkog sustava, iz diktature i totalitarno-komunističkog režima Hrvatska je postala demokratska, slobodna zemlja. To je bio i korak prema našem osamostaljenju i neovisnoj Hrvatskoj. Dakle, to je datum koji apsolutno predstavlja Dan državnosti- bezrezervno će Jandroković.
Državni praznici su i Prvi maj, Međunarodni praznik rada i Dan antifašističke borbe ( 22. lipnja ) koje, međutim, HDZ-ova nomenklatura na čelu s Plenkovićem niti poštuje niti slavi, a kamoli Dan pobjede nad fašizmom 9. svibnja, koji se slavi i kao Dan oslobođenja Zagreba, a neki premijerovi suradnici besramno ga nazivaju danom okupacije Zagreba. Od koga?
Hrvatska je duboko podijeljena zemlja u kojoj, eto, čak ni oko državnih praznika nema konsenzusa…
